Naslovna Novo Sloboda poslovanja glazbene industrije u Hrvatskoj na testu saborskih zastupnika

Sloboda poslovanja glazbene industrije u Hrvatskoj na testu saborskih zastupnika

21
0

Novim Zakonom bi se, ako bude usvojen kako je predložen, a kako je to i predviđeno Direktivom, uspostavili jednaki uvjeti koji osiguravaju pošteno natjecanje među digitalnim platformama kao što su Spotify, YouTube ili Facebook, a korisnici i ljubitelji glazbe dobili bi ono u čemu uživaju – pristup glazbi kad i gdje oni to požele i, što je iznimno važno, kako bi kreatori glazbenog sadržaja poput autora, izvođača, ali i izdavača kao proizvođača fonograma bili pošteno plaćeni za svoj rad.

 

16.02.2021. – Saborska rasprava o prijedlogu novog Zakona o autorskim i srodnim pravima održana je 04. veljače 2021. godine. Tijekom saborske rasprave o prijedlogu novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iznosile su se određene ograničene, površne, netočne i nepotpune informacije, s ciljem promicanja interesa izvođačkih organizacija, a na štetu samih izvođača i svih ostalih dionika glazbene industrije.

Cilj novog Zakona je implementacija Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu (DSM Direktiva 2019/790), a smisao je, kako drugih tako i ovog zakona, stvoriti pravni okvir za djelovanje i okvirno uređenje odnosa između svih strana na koje se odnosi zakon. Tijekom rasprave nametnulo se kao centralno pitanje odnosa između umjetnika izvođača, glazbenika i proizvođača fonograma (diskografa) te se raspravljalo o potrebi za dodatnim zakonskim uređenjem njihovih međusobnih odnosa.

Prilikom donošenja Direktive o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu na razini Europske unije, već je vođena vrlo detaljna rasprava o uvođenju dodatne zaštite kako za autore tako i za umjetnike izvođače. Slijedom toga je u Direktivu u čl. 18. uvrštena odredba kojom se ustanovljava načelo odgovarajuće i razmjerne (pravične) naknade za sve navedene nositelje prava, a koja je u potpunosti implementirana u čl. 61. prijedloga Zakona.

Evidentno su prava umjetnika izvođača u ovom prijedlogu Zakona regulirana i zaštićena na adekvatan način i na razini kako je to propisano Europskim zakonodavstvom, kao i međunarodnim konvencijama. Svako detaljnije zadiranje u međusobne odnose nositelja prava, osim što bi bilo protivno Direktivi, poslovnoj praksi u Europi i svijetu te smislu i cilju Zakona, predstavljalo bi ograničenje slobode ugovaranja stranaka te bi neminovno utjecalo na slobodan daljnji razvoj glazbene industrije u Hrvatskoj, a izravno bi štetilo samim izvođačima, a koristilo isključivo izvođačkim organizacijama i pojedincima unutar tih organizacija.

Bojimo se da zbog nedovoljne stručnosti na ovom području, kako je rekla i sama ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ona ne bi morala donijeti konačnu odluku.

,,Zadovoljni smo što su svi saborski zastupnici imali uvid u ovu temu. Međutim, s obzirom na to da su iznesene takve tvrdnje, moramo se zapitati po čijem nalogu i zbog čega je proizašla ta diskusija koja može ugroziti slobodu poslovanja cjelokupne glazbene industrije u Hrvatskoj. Ovo je povijesni trenutak kojeg saborski zastupnici možda nisu dovoljno svjesni, ali vjerujem da će u konačnici zakon biti u skladu s EU direktivom i da će svi dionici u glazbenoj industriji imati slobodu odluke: ili će sami ili kroz ugovore s diskografima upravljati svojim digitalnim pravima”, izjavila je Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a, Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava.

Inače, Hrvatska diskografska udruga, kao i ZAPRAF, u posljednjih godinu dana intenzivno informiraju sve dionike u ovom procesu, ne samo s ciljem informiranosti, već i s ciljem edukacije kako bi se bolje razumjela ova tematika i kako se ne bi zakinule slobode poslovanja glazbene industrije.

Novim Zakonom bi se, ako bude usvojen kako je predložen, a kako je to i predviđeno Direktivom, uspostavili jednaki uvjeti koji osiguravaju pošteno natjecanje među digitalnim platformama kao što su Spotify, YouTube ili Facebook, a korisnici i ljubitelji glazbe dobili bi ono u čemu uživaju – pristup glazbi kad i gdje oni to požele i, što je iznimno važno, kako bi kreatori glazbenog sadržaja poput autora, izvođača, ali i izdavača kao proizvođača fonograma bili pošteno plaćeni za svoj rad.

Ostaje za vidjeti u kojem smjeru će ići ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, odnosno, hoće li Hrvatska donijeti zakon prema standardima koji su uspostavljeni na europskoj razini i do kraja slijediti implementaciju EU direktive ili će pogodovati određenim pojedinim intenresnim skupinama i pojedincima unutar izvođačkih organizacija i time zakinuti dionike hrvatske glazbene industrije.

Maja Vidmar Klarić, direktorica ZAPRAF-a
Foto: Samir Cerić Kovačević

(21)