Na spomendan najvećeg svetitelja (svetca) Srpske pravoslavne crkve (SPC) 27. siječnja 2020. održana je u slatinskom kinu 6. Svetosavska akademija u organizaciji slatinske parohije i paroha protojereja Dragana Gačeše. Prije toga na svečanoj liturgiji u hramu sv. Petra i Pavla u Slatina posvećen (osvešten) je slavski kolač.
U prepunoj dvorani kina skupu se prvi obratio vladika Eparhije pakračko-slavonske vladika Jovan Ćulibrk. Spomenuo je da Slatina pomalo postaje centar pravoslavlja na ovim prostorima jer je 15.11.2019 u slatini održana svečana akademija prigodom proslave 800-te godišnjice autokefalnosti SPC.
Tom prilikom Slatinu su posjetilo je i služilo svetu liturgiju najviši crkveni velikodostojnici SPC među kojima i patrijarh cijele SPC gosp. Irinej i arhiepiskop Jeruzalemske patrijaršije Makarije.
Pravoslavlje na prostorima zapadne Slavonije datira više od 500 godina, a duhovni centar uvijek je bio manastir sv. Nikole u Orahovici (Duzluku). Prije nekoliko godina ovaj manastir počeo ponovo disati punim plućima dolaskom igumana Pavla i monaha iz poznatog crnogorskog manastira Ostrog.
On je najsjevernije mjesto u Europi dokle doseže bizantsko oslikavanje fresaka čiji se sjaj ponovo otkriva radom restauratora kao neprocjenjivo umjetničko blago na ponos SPC i Hrvatske.
Prije 100 godine sve srpske pravoslavne eparhije u tadašnjoj Kraljevini SHS ujedinjene su u cjelovitu SPC koja trenutno ima 45 eparhija (biskupija) na cijelom svijetu. Vladika Jovan naglasio je i trenutnu borbu pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori za očuvanje svoga duhovnog identiteta protiv kontraverznog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Program akademije, kao i prijašnjih godina, nadahnuto je vodio dožupan VPŽ Igor Pavković.
Bogoslov Dimitrije iz pravoslavne bogoslovije u Sremskim Karlovcima naglasio je značaj sv. Save. On je rođen kao Rastko Nemanjić oko 1175. do 1236.) koji je bio najznačajnija osoba srpske povijesti (utemeljitelj samostalne nacionalne crkve, autor državnih i crkvenih zakona, osnivač brojnih manastira i škola), duhovni utemeljitelj kraljevske i carske loze Nemanjića (1217.-1371.). Njemu se pravoslavni vjernici trebaju moliti i obraćati u svojim potrebama, kako bi svoj život kao i on što više sjedinili s Kristom i time svjedočili bratsku ljubav.
U programu su pjesmama sudjelovali i poznata pjevačica srpske tradicionalne glazbe Svetlana Spajić, zbor petoro karlovačkih bogoslova, i zbor SKD Prosvjeta iz Slatine s pjesmom Molitva sv. Savi. Po prvi puta u Slatini svoje folklorno umijeće pokazali su članovi Ansambla narodnih igara SKD Prosvjeta, pododbor Vukovar s narodnim plesovima iz zapadne Slavonije i južne Srbije.
„Popadija“ Slavica Gačeša s puno truda uvježbala je 13-toro djece koja pohađaju crkveni vjeronauk prigodnim recitacijama o sv. Savi. Ostalo mi je u sjećanju stih jedne djevojčice koja je opetovala „ Djeca ti se rađala – narode dat’ će Bog“.
Slatinska pjesnikinja Milena Bogatić svoju pjesmu Pravoslavlje završava riječima „ Iznad svega lošeg budi – Slavonci smo, budimo ljudi“. Pa budimo ljudi jer svi smo djeca istog Oca, bez obzira na vjeru, naciju, rasu, boju kože i sve druge podjele.
Vladimir Jelenčić
Foto: Željko Felbar
(207)