Riječi su to Žarka Španičeka pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Požegi na sastanku 24. lipnja održanog u gradskoj vijećnici na poziv Katice Tajz, bivše pastorice Evangeličke crkve u Slatini. Na njemu su uz dr. sc. Španičeka (autora knjige Župna crkva svetog Josipa – Spomenik trajniji od mjedi, predstavljene u ožujku 2021. ) bili i konzervatorica KO Požega u Pakracu Danela Vujanić, gradonačelnik Slatine Ilija Nikolić, pastorica Tajz i Srđan Đuričić, kustos Zavičajnog muzeja u Slatini.
Širi slatinski kraj ima kao nepokretno kulturno dobro RH zaštićene samo spomenutu crkvu sv. Josipa (sagrađenu 1913.) i pravoslavnu crkvu Sv. Trojice u Gornjem Miholjcu iz 1793. Osim toga tu su i Evangelička crkva, vinski podrum njemačkog kneza von Schaumburg-Lippe, najvećeg zemljoposjednika u Slavoniji početkom 20. st., ostatci židovske sinagoge, žitnica u G. Miholjcu, Draškovićev dvorac (vila Malgord) u Slatini. Krajem 19. i početkom 20. st. Slatina je bila mali gradić u usponu sa svim relevantnim industrijskim, društvenim i kulturnim subjektima koji su snažno obilježili njezin građanski duh tog vremena, koji će teško biti nadmašen.
U konstruktivnom sastanku predloženi su koraci za zaštitu Evangeličke Crkve u Slatini posvećene 1897. kada je u širem slatinskom kraju bilo više od 2.000 evangeličkih vjernika (uglavnom Nijemaca, Mađara i Čeha). Iz promemorije koju je sastavila gđa Vujanić citiramo : Razgovaralo se o stanju evangeličke crkve u Slatini koja ima teško oštećen drveni zvonik koji rapidno propada, a vlaga prodire u unutrašnjost zgrade gdje su vidljiva oštećenja od prokišnjavanja i kapilarne vlage. Budući da u Slatini više nema evangeličkih vjernika, crkva nije u funkciji. Evangelička crkva želi dati ovu građevinu Gradu Slatini na upravljanje i održavanje za kulturnu i društvenu namjenu. Na crkvi bi trebalo što prije provesti radove hitnih intervencija, osobito na zvoniku. Ponudu za ove radove bi trebalo dostaviti KO Požega na stručno mišljenje, te što prije pristupiti radovima hitne sanacije i rekonstrukcije crkve. Razgovaralo se o mogućnosti da bi se prostor crkve mogao koristiti za održavanje koncerata i ostale kulturne namjene. To bi sve trebao odobriti, odnosno potaknuti evangelički biskup koji ovaj puta nije mogao prisustvovati ovom sastanku.
Koraci koje treba poduzeti da se Evangelička crkva u Slatini zaštiti su:
- Pismo namjere gosp. Branka Berića , biskupa reformirane Evangeličke crkve u Hrvatskoj (vlasnika crkve) koja je 2019. imala 3.600 članova, upućenu gradu Slatini kojem će se najvjerojatnije crkva i pripadajući stan za pastora u Slatini dati na upravljanje i korištenje na duži rok od 30 do 50 godina.
- Grad Slatina, odnosno njegove kulturne institucije (Zavičajni muzej Slatina, ogranak Matice Hrvatske i dr.) moraju dati novu perspektivu i namjenu korištenja crkve (bogoslužni prostor sa oltarom, ambonom, harmonijem i korom ostao bi za liturgijsku službu prema potrebi). Zavičajni muzej mogao bi tamo otvoriti neke svoje stručne prostore, a ogranak MH urediti biblioteku i spomen sobu Viktora Žmegača (najpoznatijeg hrvatskog germanista) čiji je djed Geza Just kao pastor službovao u ovoj crkvi (1905.-1938.) Mogle bi se održavati razne izložbe, manji koncerti, promocije knjiga i dr i ostalih udruga i građana Slatine.
- Napisati Sporazum o upravljanju i korištenju Evangeličke crkve u Slatini gdje se jasno definirati prava i obveze obje potpisane strane.
- Nakon toga grad Slatina podnosi Konzervatorskom odjelu u Požegi zahtjev za stavljanje evangeličke crkve u Slatini pod zaštitu kao nepokretno kulturno dobro RH, što će se vjerojatno odobriti ako se odrade prethodni koraci. Nema smisla bilo koju zgradu zaštititi ako će i dalje ostati zatvorena, bez namjene, jer će i dalje propadati.
- Činom zaštite grad Slatina može svake godine aplicirati na Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske i dobiti sredstva za njezinu obnovu. Grad Slatina također može uložiti svoja sredstva za hitnu sanaciju tornja crkve i njegovog krovišta koji vidljivo propadaju.
Time bi Slatina dobila svoje zasluženo mjesto na mapi mjesta u Hrvatskoj koje imaju svoje povijesno naslijeđe i formirala jednu kulturnu jezgru (sinagoga i dvije crkve), jer je predugo vremena bila zanemarena u svakom pogledu.
Vladimir Jelenčić
(217)