Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak i ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić su u ponedjeljak, 27. prosinca 2021. godine, predstavili Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. U Sklopu Strateškog plana hrvatski poljoprivrednici će imati na raspolaganju 3,6 milijardi eura, pri čemu se 1,87 milijardi eura odnosi na izravna plaćanja, 1,67 milijardi eura za mjere ruralnog razvoja, 52 milijuna eura za vinarstvo i 9,5 milijuna eura za pčelarstvo. Pritom je za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25 % te 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Tako je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju.
Zelena arhitektura u kontekstu nacionalnog Strateškog plana znači plaćanja za primjene poljoprivrednih praksi koje su povoljnije za okoliš, pridonose smanjenju klimatskih promjena i prilagodbi na njih, te očuvanju tipičnih poljoprivrednih krajolika i biološke raznolikosti. Naime, novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom zemlje članice su odredile da najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama intervencija vezanih za okoliš i klimu, što uključuje i dobrobit životinja i dio plaćanja za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Intervencije za klimu i okoliš uključuju smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima, očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama te očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja u okviru mjere sada poznate kao Mjera 10, kao i prijelaz na ekološki uzgoj i održavanje ekološkog uzgoja.
Minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme, koje se odnose na pašarenje na pašnjacima, očuvanje travnjake visoke prirodne vrijednosti, raznolikost usjeva i nasada, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, konzervacijsku poljoprivredu te intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina. Također, osmišljene su intervencije s ciljem zadržavanja mladih u ruralnom prostoru putem dodatnih izravnih plaćanja po površini za prvih 50 ha, potpore za generacijsku obnovu poljoprivrednih gospodarstava kroz preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava od strane mladih poljoprivrednika, većeg postotka sufinanciranje investicija u proizvodnju, kao i stopostotnog financiranja kupovine zemljišta kroz financijske instrumente. Poticat će se i promovirati digitalizacija proizvodnje, umrežavanje i sudjelovanje u istraživanjima te primjena inovativnih rješenja (AKIS), kao i sudjelovanje u kreiranju lokalnih razvojnih strategija (LEADER).
„Naša vizija definirana i u Strategiji poljoprivrede te u Strateškom planu jest proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po potrošačima prihvatljivim cijenama, koja će biti konkurentna na tržištu, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Naši temeljni ciljevi su jačanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, a s obzirom na njezinu strukturu poseban fokus stavljamo na proizvođačke organizacije te kratke lance opskrbe hranom. Položaj hrvatskih poljoprivrednika jačat ćemo upravo poticanjem kratkih lanaca opskrbe te promocijom proizvoda, poticanjem udruživanja u PO (potpora za rad PO), investicijama kroz sektorske programe, intervencije koje doprinose klimi i okolišu, sudjelovanjem u sustavima kvalitete te financiranjem infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“, istaknuo je državni tajnik Tugomir Majdak.
Ministarstvo poljoprivrede
(55)