Udruga za ženska ljudska prava i razvoj demokracije Adela iz Osijeka raspisuje regionalni natječaj za neobjavljenu kratku priču.
Tema priče je feministički lik žene radnice čime želimo odati priznanje svim radnicama i revolucionarki Adeli Pavošević (1897.-1928.) jednoj od najvažnijih figura radničkog pokreta u razdoblju između dvaju svjetskih ratova zbog kojega je u povijesti poznata i kao „osječka Rosa Luxemburg“. Bila je organizatorica niza prosvjeda, pokretačica radničkih novina te borkinja za društvenu ravnopravnosti. Zbog svoga sindikalnog i političkog djelovanja često je bila privođena od strane policije. Umrla je u Osijeku 5. srpnja 1928. godine od tuberkuloze.
Lik je gradivni element kratke priče, a fokus na feminističkom liku žene radnice i uspjeh u prezentaciji lika u kratkoj priči bit će ono na temelju čega će odlučivati članice našega žirija.
Natječaj je otvoren od 23. siječnja 2024. do 24. ožujka 2024. godien, a priče koje pristignu nakon ponoći, tj s datumom 25. ožujka 2024., neće se uzeti u obzir.
Pristigle priče ćemo objaviti na našim mrežnim stranicama, te u relevantnim medijima.
Proglašenje najuspješnijih priča bit će 01. svibnja 2024. na Međunarodni praznik rada u čast svim radnicama i u spomen na Adelu Pavošević kada ćemo, ovisno o vremenskim uvjetima, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, upriličiti dodjelu nagrada i čitanje nagrađenih i priča s posebnom pohvalom žirija.
Pravila natječaja za kratku priču na temu feminističkog lika žene radnice u kratkoj priči su:
- Priča treba imati naglasak na liku koji je feministkinja i radnica;
- Svaki autor_ica mora biti punoljetan_a (osamnaest godina) i može sudjelovati samo s jednom pričom pisanom na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom ili srpskom književnom jeziku ili nekim od dijalekata tih jezika i latiničnim pismom;
- Priče se šalju pod šifrom/pseudonimom, a razrješenje šifre se šalje u posebnom dokumentu u kojemu treba pisati šifra/pseudonim, ime i prezime te kontakt podaci autora_ice na email: kavazazenskaprava@gmail.com
- Priča treba biti ispričana u maksimalno 6.000 znakova s razmacima u formatu .docx, font Times New Roman, veličina fonta 12, prored 1,5;
- Priča ne smije biti objavljivana prije završetka ovoga natječaja;
- Nagrade autorima_icama priča koje uspiju članice žirija oduševiti su knjige:
1. Ana Rajković Pejić, Dugi ženski marš,
2. Marijana Radmilović, Naša soba;
3. Mirela Holy, Mitski aspekti ekofeminizma;
4. Nigdje kod kuće – iz korespodencije Emme Goldman
- Sudjelovanjem u natječaju autori_ce pristaju da Udruga Adela njihove priče koristi u svome radu i objavljuje ih prema budućim potrebama uz uvijek potpisanog autora, te pristaje da za korištenje priče od udruge neće tražiti nikakvu financijsku naknadu.
Članice žirija:
- Ana Rajković Pejić – znanstvena suradnica zaposlena na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranja. Autorica je knjige Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (2021.). Autorica je niza kratkih priča koje su joj, između ostaloga, objavljivane u zborniku Prvih dvadest uboda (2015.) te Pričama iz karantene (2020.). Dobitnica je književne nagrade Kritične mase za kratku priče Volim te Arthure Rimbaude(2015.). Članica je Centra za ženske studije.
- Marijana Bijelić – pročelnica Odsjeka za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predsjednica je Hrvatskog radikalnog feminističkog pokreta, objavljuje radove s temama iz južnoslavenskih književnosti, s osobitim naglaskom na razdoblje modernizma i rodnu problematiku te predaje niz književnih kolegija. Prevodi s bugarskog jezika, osobito poeziju. Članica je Ženskih studija za čiji program je održala nekoliko predavanja. Sudjelovala je u brojnim javnim predavanjima i tribinama te televizijskim i radijskim emisijama vezanim za različita aktualna društvena pitanja.
- Kristina Peternai Andrić – zaposlena je na mjestu redovite profesorice na Filozofskom fakultetu u Osijeku, gdje predaje kolegije vezane za književnu i kulturnu teoriju. Objavila je četiri znanstvene monografije: Učinci književnosti. Performativna koncepcija pripovjednog teksta, Ime i identitet u književnoj teoriji, Pripovijedanje, identitet, invaliditet, Neposlušne. Književne prakse prikazivanja roda u suautorstvu s Ivanom Žužul. Piše znanstvene i stručne radove, esejistiku, književnu i kazališnu kritiku te prevodi s mađarskoga jezika. Živi u Osijeku.
- Iva Bačmaga – knjižničarka, objavila je više kratkih priča od kojih su najznačajnije objavljene u izboru za književnu nagradu Večernjeg lista “Ranko Marinković te je nagrađena na više drugih književnih natječaja za kratke priče od 2015 do 2019. godine. Pohađala radionicu kritičkog čitanja i kreativnog pisanja “Pisaće mašine” pod vodstvom Mime Juračak i Natalije Miletić.
(43)