Cvijeta Grijak: Zločeste bube
Uvijek kada putujem Gradom ili kada putujem u Slavoniju, promatram prirodu, šume, polja, šikare, obradive površine, usjeve i gradsko zelenilo. Ima i dvadesetak godina kada sam zamijetila da su bolesne gradske platane. Sastavila ih je neka boleština i lišće platana izgledalo je kao da ih je netko spalio sa fenom za kosu. Platane su se nekako othrvale bolesti i dalje nam čine hladovinu nad gradskim ulicama i parkovima. Moram priznati, nisu u jeku bolesti izgledale obećavajuće, odnosno, da će preživjeti.
Unazad dosta godina primijetila sam da se nešto događa i sa hrastovima. U proljeće gradski hrastovi prolistali bi kao i druge vrste drveća, malo bi prigrijalo i zeleni listovi hrasta počeli bi mijenjati boju. Već usred ljeta hrastovi su poprimali stanje da bismo pomislili da će pootpadati lišće prije vremena, prije listopada. Usred ljeta, lišće hrasta je trebalo biti duboke zelene, sjajne boje.
Putujući u Slavoniju iz auta promatrajući usputne šume, sasvim jasno se može zamijetiti u šumskoj zajednici usred ljeta požutjele krošnje hrastova. Ne znajući, pomislila sam da je riječ možda o reakciji na sušno vrijeme i velike vrućine.
Neki dan nazvala sam službu za korisnike Gradskog komunalnog poduzeća koje brine o gradskom zelenilu. Ljubaznoj sugovornici postavila sam pitanje, što je sa gradskim hrastovima. Odgovorila mi je da je hrašće napala hrastova mrežasta stjenica, i da je tako već godinama. Nakon razgovora proguglala sam i našla da je taj uzročnik bolesti napao hrastove krošnje još 2013. godine. Porijeklo štetnika je Sjeverna Amerika, a zaraza je krenula od graničnog prijelaza Bajakovo, proširila se Slavonjim i najvećim rezervatom hrasta u Hrvatskoj, Spačvanskim bazenom. U 2017. detektirana je zaraza u većini krajeva kontinentalne, nizinske Hrvatske. Mrežasta stjenica i dalje se širi i na brdska područja gdje postoje zajednice hrasta. Hrani se isisavajući klorofil iz lista zbog čega list promijeni boju iz zdrave i raskošne zelene u sparušenu, pepeljastu žutu. Loši su letači, međutim, brzo se šire jer godišnje izlegu 4-5 generacija . Svaka jedinka položi do 100 jajašaca. Svaka preživjela u kori drveta stjenica proizvede 10 milijardi prapraprapraunuka u tijeku sezone.
Kada stjenice isišu klorofil, listovi izgledaju tužno, a stablo ne može vršiti fotosintezu, što znači gladovanje za stablo. Koliko će naši hrastovi to moći podnijeti, pitanje je za stručnjake. Inače te iste te hrastove štitaste stjenice su one zločeste bube koje su nas skupa s komarcima grizle tijekom ljeta. Da, da, one s prozirnim krilcima, veličine svega 2 milimetra. Kad ih vidite, nemajte milosti prema njima.
Cvijeta Grijak
(16)