Cvijeta Grijak: Živi zakopani (2)
Kako su štetočine gore od neradnika
Nove brojke govore o više od 50.000 mrtvih i nestalih u potresu u Turskoj i Siriji. Ne mogu se zaustaviti samo na prošlom postu „Živi zakopani“ i temi o kojoj sam pisala, a to je poštivanje zakonske procedure uoči građenja i apsolutnog pridržavanja tehničkih uvjeta gradnje. Netko profesionalno upućen u posao vezan uz gradnju objekata pisao bi danima o tome, međutim ja ću pisati sa svog građanskog laičkog poznavanja problematike.
Vezano za temu, sjetila sam se jedne večeri provedene kod moje pokojne tete koja je desetljećima živjela u Australiji, a umirovljenje do svoje smrti odlučila je provesti u Hrvatskoj. Kad god sam imala prigodu rado sam svraćala k njoj, a onda je moja audijencija trajala satima. Teta je voljela pripovijedati i bila je pri tom zanimljiva. Pričala mi je o svojoj mladosti, o odlasku u Beograd „trbuhom za kruhom“, kako se to u narodu kaže. Ni tamo nije bilo dobro. Preužasna je činjenica da je morala otići sa sela u grad, sa sela za koje se pretpostavlja da se tamo proizvodi i uzgaja hrana, a da je zapravo hrane bilo više u gradu. Pričala mi je kako je odlučila sa suprugom koji je isto bio „proleter“ u velikom gradu, kao i ona, odseliti u Australiju. Pričala mi je kako je izgledalo putovanje brodom u Australiju u trajanju od mjesec dana i susret s novom kulturom, novim šansama u životu, upoznavanje s doseljenicima iz cijelog svijeta. Tamo su stekli kuću, ne samo jednu, već su selili i pri tom zaradili na razlici u cijeni nekretnina, kako je pričala.
Jednom prilikom odlučila je sagraditi pristupni puteljak od javnog pločnika do garaže u dvorištu kuće u Melbourneu. Pozvala je neko poduzeće koja se time bavi. Došli su radnici, kopali, betonirali nekoliko dana i sve je izgledalo OK. Iz gradske uprave došao je nadzorni službenik koji je trebao utvrditi da li je građenje izvršeno prema propisima i pitao tetu gdje se nalazi slivna rešetka i odvod za površinske oborine, ali ona nije znala ništa o tome. Zbog držanja moje tete i njezinog supruga u zabludi, nestručnog i neprofesionalnog postupanja pri izvođenju radova – Izvođač je izgubio licencu za rad. Pripovijedala je i o slučaju kada je trebala ugraditi krovni prozor i isto je angažirala tvrtku koja se time bavi. Postavljeni prozor je prokišnjavao i izvođaču je zbog toga oduzeta licenca za rad.
Zar nije zastrašujuća činjenica, da smo okruženi osobama kojima je par stotina neke valute u džepu ili nečija neprofesionalnost u obavljanju poslova dominantna u odnosu na štetu koju proizvode i po cijenu ljudskih života. Može li Kazneni zakon objektivno obuhvatiti zločin počinjen nad desetinama mrtvih zbog svjesnog nestručnog rada u graditeljskom sektoru? Koliko može biti kažnjen netko tko je traljavo odradio posao, pri tome upropastio građevinu i ugrozio svojim radom najvrjednije od svega – ljudske živote.
Sjetila sam se narodne poslovice “Od neradnika jedino su gore štetočine“.
Cvijeta Grijak
(59)