Mladi članovi Ogranka Matice hrvatske u SlatiniTočno prije 50 godina 27. lipnja 1971. počelo je Hrvatsko proljeće i u tadašnjoj Podravskoj Slatini, sredini kompleksne i bremenite prošlosti. To nije bilo samo osnivanje Ogranka Matice Hrvatske i svega što je ona predstavljala, već jednodušni vapaj hrvatskog naroda cijelog slatinskog kraja koji je naslutio tisuću godina željene reforme prema neovisnosti i konačnoj slobodi od stega državnih tvorevina u koje je igrama moćnika upao 1918. godine. Veličanstveni skup sa više od 5000 građana na nogometnom igralištu donio je dašak proljeća koje je nemilosrdna zima Karađorđeva zaledila do povijesnih 1990- tih. Čelnici slatinskog ogranka Matice Hrvatske također su platili cijenu otpuštanjem s radnih mjesta ili preseljenjem u druge sredine, te maltretiranja tadašnje milicije zbog pjevanja Vile Velebita.
„Dana 29. studenog 1971. u Karađorđevu (Srbija) počela je sjednica CK SKJ na kojoj je došlo je do definitivnog slamanja hrvatskog slobodarskog pokreta poznatog pod imenom „Hrvatsko proljeće“. Ujedno, to je označilo i nemilosrdan progon svih onih koji su sudjelovali u ovom domoljubnom pokretu. Bio je to općenarodni hrvatski bunt koji se dogodio na svim razinama hrvatskog društva, a kraj mu je presudio sam –Josip Broz Tito. Ipak, njegove zloguke proročke riječi: „Prije će Sava poteći uzvSnimio Mirko CvjetkoSnimio Mirko Cvjetkoodno, nego Hrvati dobiti državu“ bile si pucanj u prazno. Dapače, vrlo brzo nakon što je „komunistički jugoslavenski bog“ umro – Hrvatska je postala nezavisna država“.
Prvi predsjednik ogranka MH u Slatini bio je profesor slatinske gimnazije Dragutin Kiš. Svi ogranci MH u Hrvatskoj ugašeni su silom zakona u veljači 1972. godine. Obnoviteljska skupština slatinskog ogranka održana je 3. ožujka 1991. a prvi predsjednik bio je liječnik Petar Nedić.
Današnja predsjednica prof. Zorica Varga (od 2015.) na svečanoj sjednici održanoj u Hrvatskoj domu u nedjelju 27. lipnja evocirala je rad ogranka Matice Hrvatske sadržajnim video uratkom u kojem u su zorno prikazana sva dostignuća i projekti Matice u ovih 30 godina. Najznačajnija je edicija izdanih knjiga slatinskih autora u Maloj slatinskoj biblioteci koja danas ima 20 tiskanih dijela. Ogranak je bio suradnik i (su)organizator mnogih kulturnih projekata i događanja u Slatini kao što je međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena, Dani Mirka Jirsaka (natječaj za kratku socijalnu priču na hrvatskom jeziku) Koncerti mladih slatinskih glazbenika od 1999, posvećenost uglednim zavičajcima, kulturna suradnja s mađarskim gradom Szigetvarom i dr. Slatinska Matica danas broji 32 člana radnika.
Skup su pozdravili dožupan VPŽ Mario Klement, gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, prvi predsjednik dr. Petar Nedić, predstavnici drugih ogranaka MH i najaktivniji matičar slatinskog kraja Stjepan Sučić (iz Čađavice), dopredsjednik središnjice Matice Hrvatske zadužen za ogranke. On je više puta tijekom ovih 30 godina vatrenim govorima za govornicom matičinih skupova u Slatini budio i čuvao nacionalnu i kulturnu svijest i identitet Slatinčana. Ovaj put je predsjednici Zorici Varga poklonio 3 knjige značajnih hrvatskih pisaca Ivana Kozarca (Mrtvi kapitali) i Marka Marulića (Judita) čija imena s ponosom nose dvije slatinske škole. Treća knjiga je prvo izdanje MH iz 1884. Osman Ivana Gundulića. Za Sučićevu ljubav i zauzetost prema slatinskom ogranku MH zahvalio se je prethodni predsjednik Dragan Klement.
Počasne povelje ogranka Matice Hrvatske u Slatini uz Stjepana Sučića dobili su i svi bivši predsjednici slatinske Matice (Petar Nedić, Dragica Šuvak, Danica Krehula, Saša Vujanović i Dragan Klement), Stjepan Kolomaz, matičar iz 1971., grad Slatina. Više udruga i pojedinaca koji surađuju s MH u Slatini dobili su zahvalnice.
Nakon svečanog skupa uzvanici su otišli u Zavičajni muzeju Slatina muzej (neslužbena adresa ogranka) na izložbu 50 godina Matice Hrvatske u Slatini u kojemu je kustos Srđan Đuričić predstavio kronologiju rada 1971.-2021. Izaslanstvo matičara prije nekoliko dana odalo je počast i zapalilo svijeće na grobovima preminulih matičara.
Ogranak Matice hrvatske u Slatini – izvješća
Portreti matičara: ZORICA VARGA, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini
„Preporuku Stožera Ostanite doma naš je Ogranak poštovao u potpunosti, no kao i mnoge institucije i udruge i mi smo radili od doma. U pripremi je knjiga tradicijskih napjeva Virovitičko-podravske županije autorice Miroslave Hadžihusejnović Valašek Hvatajte se u pleteno kolo, čiji su nakladnici ogranci MH u Orahovici, Slatini i Virovitici. Za tisak je pripremljena i knjiga svećenika Mladena Štivina o Hrvatima iz Letnice, koju sam lektorirala baš u dobu pandemije, a kako je za sve to potrebno osigurati materijalna sredstva, rad je išao i u tom smjeru. Sljedeće je godine 50. obljetnica Ogranka, pripremam Kronologiju, bilo bi lijepo objaviti je. Veza s članovima postoji, zato postoji e-mail, ali izravni kontakt ništa ne može zamijeniti, strpljivo čekam kraj korone i radujem se susretu s članovima Ogranka i našim sugrađanima na predstavljanju knjiga“, već je na početku razgovora predsjednica Ogranka MH u Slatini Zorica Varga sažela ono najvažnije u prethodnim mjesecima, ali i planove za budućnost vrijednoga polustoljetnoga ogranka s 36 članova, smještena u slavonskom gradu koji se prvi put spominje u ispravi zagrebačkoga biskupa Mihovila, izdanoj 1. rujna 1297. u Požegi.
Foto: Mirko Cvjetko
Predsjednica Varga rođena je 1952. u Slatini (tada još Podravska Slatina, ime je nosila od 1921. do hrvatske samostalnosti), gdje je završila osnovnu i opću gimnaziju. Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u Osijeku na studijskoj grupi Hrvatski ili srpski jezik i književnost jugoslavenskih naroda. Cjelokupni radni vijek do 2017. provela je u osnovnoj školi kao učiteljica hrvatskoga jezika. Za vrijeme Domovinskoga rata volontirala je u Crvenome križu na prihvaćanju i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica. Osim na školskoj razini bila je prisutna i u kulturnom životu grada. Bila je članicom Društva Naša djeca u Slatini te kao voditeljica Dječjeg foruma DND-a svake godine sudjelovala u radu Ljetne škole. Bila je i dio KULT-a (Udruga stvaratelja u kulturi Slatina), kao i projekta Slatina – zdravi grad. Članica je Povjerenstva za organizaciju međunarodnoga glazbenoga festivala Dani Milka Kelemena.
Jasno, sve u vezi s aktivnosti Zorice Varga u Matici hrvatskoj zasebna su priča.
Ponosna je na sudjelovanje u obnovi rada OMH u Slatini 1990, a na Obnoviteljskoj skupštini 3. ožujka 1991. bila je zapisničarka. Od početka rada članica je predsjedništva, dugogodišnja tajnica, zatim potpredsjednica, a od 2015. predsjednica Ogranka. Lektorirala je dvadesetak knjiga, a 2013. nagrađena je Srebrnom plaketom Grada Slatine za izvrsnu suradnju s udrugama i doprinos u čuvanju i njegovanju kulturne baštine zavičaja.
Mala slatinska biblioteka
„Premda je Matica hrvatska u Slatini ostvarila niz samostalnih projekata, najvažnija je njezina suradnja i poticanje suradnje u raznim projektima važnim za Slatinu. Posebno je vrijedna suradnja sa školama, Pučkim otvorenim učilištem, Gradskom knjižnicom i čitaonicom, Zavičajnim muzejom, Gradom, Župom sv. Josipa i Župom bl. Ivana Merza, Gradskim pjevačkim društvom Zrinski, Udrugom Ličana, Središnjicom MH u Zagrebu te ograncima u Virovitici, Orahovici, Našicama, Osijeku i Gospiću. Razvili smo i prekograničnu suradnju, posebice s mađarskim gradom Sigetvarom i postavili dvojezične spomen-ploče posvećene braći Nikoli i Petru Zrinskom u tvrđavi Zrinskih u Sigetvaru“, navela je predsjednica Ogranka MH u Slatini, ponosna jer je 1995. pokrenuta i izdavačka djelatnost nazvana Mala slatinska biblioteka (MSB).
Mladi članovi Ogranka Matice hrvatske u Slatini
„Prva je knjiga po opsegu i bila mala, ali je za nas imala veliko značenje. U to vrijeme Slatina, a ni mnogo veći gradovi, nisu imali ni svoje novine, a mi smo otisnuli svoju prvu knjigu Kamo su nestali Vavrovi autorice Marije Vrkljan. Bila je to literarizirana priča o nestanku jedne građanske obitelji s naših prostora. MSB je pokrenuta radi afirmacije grada Slatine i slatinskoga kraja, njezin je zadatak čuvanje slatinskoga građanskog identiteta“, podsjetila je Zorica Varga i na glasovitu misao vodilju: Zapisati, znači sačuvati od zaborava.
Ogranak je objavio osamnaest knjiga, tematski vezanih za različita područja: društveni, povijesni, duhovni, znanstveni, kulturni… Mnoge su nagrađene srebrnim i brončanim poveljama MH (Dragica Šuvak, Povijesna i kulturna baština Voćina, Jasmina Krznarić, Slatinski kolači i blagdanska jela, Milko Kelemen, Svjetovi zvuka, zbornik radova Svećenik Julije Burger i njegovo vrijeme, Miljenko Brekalo, Slatinska kronika Domovinskoga rata). Objavljene su i dvije knjige za djecu (Nevidljivi dječak i Udaljena zvijezda Rade Brajnovića). Ogranak svojim prilozima sudjeluje u objavljivanju županijskog Matičina godišnjeg časopisa Zavičaj. Važna je sastavnica županijskih ogranaka i njihova međusobna suradnja. Također, Zorica Varga s potpredsjednicom Ksenijom Vujanović Juras predstavljala je rad Ogranka na Danima Matice hrvatske u Zagrebu, u Sarajevu, u Pečuhu…
Matica hrvatska u Slatini već dvadeset godina povezuje mlade, lijepu riječ i glazbu. U suradnji s osnovnim i srednjim školama Požeško-slavonske županije Ogranak je pokrenuo projekt Matica i mladi, sastavljen od niza aktivnosti. Prva je I dok je srca, bit će i Kroacije, literarni natječaj u povodu Mjeseca hrvatske knjige.
Dani s imenima velikana
„Učenike najuspješnijih radova nagrađujemo knjigama iz Matičine edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Uvijek pripremim neki zanimljiv i poučan slikokaz s prigodnim temama o izdavačkoj djelatnosti Ogranka, anglizmima u hrvatskom jeziku, predsjednicima MH tijekom prošlosti, najljepšim citatima o hrvatskom jeziku i drugome”, istaknula je Zorica Varga, ponosna i jer se u suradnji s Glazbenom školom Milka Kelemena već 21 godinu održava Koncert mladih slatinskih glazbenika s nastupima bivših učenika slatinske glazbene škole, koji su svoje glazbeno školovanje nastavili u srednjim glazbenim školama i na glazbenim akademijama.
„Koncert se održava u lipnju, što je ujedno i dar Slatinčanima za obljetnicu osnutka Ogranka MH u Slatini 1971. Budući da Matica promiče kulturu u širem smislu, nakon koncerta nagrađujemo najbolje učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola knjigom iz nakladništva Matice hrvatske. Vrijednost projekta prepoznao je i Grad, koji nas materijalno podupire. Kako bi se učenici i studenti okupljali na zajedničko muziciranje, u Slatini je osnovan Mali komorni sastav Ogranka Matice hrvatske u Slatini, koji je uspješno vodio gospodin Tomo Sudarić. Sve su ove aktivnosti veoma važne jer smo Maticu približili mladima budeći u njima ljubav i skrb za hrvatsku baštinu i najljepši nam jezik hrvatski”, rekla je predsjednica Varga, prisjećajući se kako je Slatina postala gradom lijepe glazbe.
„Ponosna sam što je baš MH organizirala prvi susret s Milkom Kelemenom u našemu gradu. Te je 1994. u Srednjoj školi Marka Marulića za svoj 70. rođendan Milko Kelemen pronašao put do svoga rodnoga grada i predstavio se sugrađanima. Ovaj je susret sljedeće godine prerastao u Međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena“, navela je s naglaskom na kasnije uređivanje Kelemenovih knjiga Svjetovi zvuka (1999) i Poruka pateru Kolbeu (2002). Svake godine Ogranak sudjeluje na Danima u različitim događanjima, o kojima se redovito izvještava u Vijencu i putem društvenih mreža.
Poetskim zaljubljenicima poznato je ime Mirka Jirsaka. Godine 2009, u povodu stote obljetnice pjesnikova rođenja, organiziran je okrugli stol Mirko Jirsak 1909–1999, na kojem su govorili vrsni poznavatelji pjesnikova djela i slavonske književnosti uopće, primjerice književnik Vladimir Rem i književni teoretičar i bohemist Predrag Jirsak. Susreti se redovito održavaju u studenom, a od 2017. i službeno su Dani Mirka Jirsaka.
Rodni grad Viktora Žmegača
Uz nakladničke pothvate u djelovanju slatinske Matice, naglašava naša sugovornica, posebna je posvećenost zavičajnicima, među kojima je najistaknutiji živući Slatinjanin akademik Viktor Žmegač. Ogranak je 19. svibnja 2007. postavio spomen-ploče na župnom stanu evangeličke crkve u kojoj je rođen, kao i na roditeljskoj kući u kojoj je proveo djetinjstvo. Mnoge Žmegačeve knjige predstavljane su u Slatini, a 2018. primio je Povelju počasnoga građanina grada Slatine.
Na dobro utrtim stazama čuvanja zavičajne baštine Zorica Varga zahvalna je svim svojim prethodnicima: Petru Nediću, Dragici Šuvak, Danici Krehula, Saši
Vujanoviću i Draganu Klementu.
U teškim i prevrtljivim vremenima predsjednica Ogranka mnoge nade polaže u mlađe.
„Vrijeme odmiče, nitko ne može zaustaviti njegov hod, odlazi generacija matičara iz ‘71. Matica ne može i ne smije ostati kao ogoljelo stablo. U našem okruženju naš je Ogranak jedan od brojnijih, imamo 36 članova, troje više od skupštine, i stalno smo u potrazi za novim, svježim snagama. Više ljudi – više ideja – raznolikiji sadržaji. U posljednje vrijeme bilježimo blagi porast članstva, troje više nakon skupštine“, ističe predsjednica. Svjesna je mnogih nedaća koje su pogodile Slavoniju, ali je optimistična.
„Iseljavanje ju je opustošilo. Ali ja sam optimist! Taj naš Slavonac, koji je duboko pustio korijenje poput slavonskoga hrasta, ne može bez Slavonije. On zna kako ljubiti grudu svoju, kako čuvati bogatu baštinu otrgnutu od zaborava: šlingeraje, nošnje, dukate i konje vrane, bećarce i slavonska kola, tamburaše, živopisni jezik Slavonije. Nadam se da stižu bolja vremena u kojima će naša Slavonija bljesnuti beskrajnom ljepotom sretnih i zadovoljnih ljudi“, zaključuje ono što su Slatina i Slavonija oduvijek zaslužili – bolje sutra. (Tomislav Šovagović)
Vladimir Jelenčić
(215)