Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima stupio je na snagu prije gotovo godinu dana, no unutar glazbene industrije i dalje ne prestaje rasprava oko primjene novih odredbi ovoga Zakona, prvenstveno vezanih uz reguliranje odnosa diskografa i izvođača između kojih je sada, po novim pravilima, zakonodavac potpuno neutemeljeno ubacio i kolektivnu organizaciju izvođača, a koja ni na koji način ne sudjeluje u stvaranju niti financiranju novih snimaka.
Posve je izgledno da bi se upravo zbog nedorečenosti ovog Zakona, ali i zbog njegove retroaktivne primjene najveći izazovi uskoro mogli postaviti pred hrvatskim sudovima. Naime, novi Zakon propisuje da su diskografi dužni s izvođačima revidirati sve ugovore ikada sklopljene, a koji se odnose na preko 180 000 već postojećih snimaka domaće diskografije dostupne na digitalnim glazbenim servisima.
„Odredbom o retroaktivnosti koja je propisana novim Zakonom diskografima se de facto oduzimaju već stečena prava koja se godinama uredno izvršavaju i koja od strane izvođača kao izvornih i individualnih nositelja tih prava nisu dovedena u pitanje. Posebno zabrinjava činjenica da je zakonodavac odlučio izravno intervenirati u privatnopravne odnose te je jednostrano, bez ikakvih učinjenih objektivnih analiza i procjena učinaka donesena odredba po kojoj se gotovo sve snimke hrvatske glazbe ikada snimljene, a koje se nalaze na digitalnim glazbenim servisima karakterizira kao nelegalne što je vrlo opasno i štetno za hrvatsku glazbu i sve dionike glazbene industrije.“, naglasila je Maja Vidmar Klarić ispred Hrvatske diskografske udruge i ZAPRAF-a te dodala „da postoji vrlo velika vjerojatnost da bi se u dogledno vrijeme pred hrvatskim sudovima moglo naći tisuće pojedinačnih sudskih postupaka što bi moglo ugroziti funkcioniranje hrvatskih sudova, a osim visokih troškova vođenja sudskih postupaka ne očekujemo da će donijeti bilo kakvu korist za same izvođače.“
Upravo iz navedenih razloga, početkom godine Hrvatska diskografska udruga i ZAPRAF podnijeli su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti spornih odredbi novog Zakona s Ustavom Republike Hrvatske. Također, kako se pravna pravila mogu tumačiti na različite načine te kako se ne bi i dalje manipuliralo niti izvođačima niti diskografima, u Hrvatskoj diskografskoj udruzi angažirali su domaće i inozemne pravne stručnjake glede izrade pravnih mišljenja oko pojedinih odredbi novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Tim pravnih stručnjaka činili su dr. Mateja Đurović, docent na King’s College u Londonu, Dr. sc. Sandra Marković, odvjetnica, specijalistica iz oblasti Ustavnog prava, Dr. sc. Dino Gliha, odvjetnik, patentni zastupnik, Dr. sc. Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica i bivša ministrica pravosuđa, Valentina Šokec, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Korper i partneri, europski zastupnik za žigove i patentni zastupnik te Antonija Ivančan sa katedre za Europsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaključak ovih stručnjaka ide u jednom smjeru, a to je da je Zakon u odredbi koji se tiče reguliranja odnosa izvođača i diskografa retroaktivan, protivan Ustavu RH, ali i odredbama i načelima Europske konvencije o ljudskim pravima te pravu Europske unije, kao i međunarodnim propisima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.
Posebno, utvrđeno je da članak 306. stavak 5. novog hrvatskog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima krši načelo slobode ugovaranja, pravne sigurnosti, vladavine prava, zaštite legitimnih očekivanja i zabrane retroaktivnih učinaka novih zakona bez da za to postoji odgovarajuće opravdanje.
Odvjetnica Valentina Šokec naglašava da „nije niti postojala potreba za uvođenjem dodatnih mehanizama zaštite izvođača u Hrvatskoj jer je izvođačima za slučaj povrede već omogućena punopravna zaštita svih prava koje osigurava DSM Direktiva kroz ostale članke Zakona, osobito kroz pravo na prilagodbu ugovora koje omogućava izvođačima da zatraže izmjenu ugovora radi određivanja njihovog pravičnijeg udjela u zaradi.“
Mišljenja pravnih stručnjaka dostavljena su i Ustavnom sudu od kojeg se očekuje da s objektivnošću, profesionalnošću i visokom razinom znanja pristupi rješavanju ovog predmeta.
Maja Vidmar Klarić
(37)