„Posljednja ljubav baba Dunje“ Aline Bronsky, njemačke spisateljice ruskih korijena, zadnji je roman koji smo pročitali na Čitateljskom klubu Gradske knjižnice i čitaonice Slatina i prvi u 2022. godini. Nevelika knjiga od svega 170. stranica na članove kluba pobudila je različite utiske. Dok se nekima svidjela kao knjiga koja se čita u jednom dahu za druge je bila solidna knjiga kojoj bi dobro došli dodatni detalji.
Sastanak kluba započeo je pozdravom nove ravnateljice Gradske knjižnice i čitaonice Slatina, profesorice Nede Mađarac, članovima kluba kojim se zahvalila na vjernosti i poželjela im dalju suradnju sa knjižnicom. Sastanak je nastavljen u duhu rasprave na temu pročitane knjige za ovaj mjesec.
Glavna radnja romana smještena je u prostor maloga mjesta blizu Černobila u vremenu poslije svima znane nesreće sa nuklearnim reaktorom. Tu susrećemo glavnu junakinju romana, baba Dunju koja sa nekolicinom sumještana živi već dugi niz godina i prva je osoba koja se vratila u svoje mjesto poslije zaslužene mirovine kao pomoćne medicinske sestre i gdje gradi svoj novi život. Unatoč svih nedaća koje vrebaju na takvome mjestu, ova skupina ljudi živi svoje živote i svaka od njih ima svoje razloge zbog kojih je tu. Neke doznajemo, poneke naslućujemo, a neke nam ostaju tajnovite. Na ovome mjestu vrijeme je stalo, nema značenje koje ima u ostalom dijelu svijeta. Uglavnom, u radioaktivnoj sredini živi grupica starijih ljudi, u zatvorenoj zajednici iza granice zone smrti u kojoj cvrčci, ptice glasaju se drugačije, a pauci pletu čudne mreže, vrtovi bujaju. U ušuškanu sredinu od koje zazire ostali dio svijeta, gdje svatko gleda svoja posla i ne opterećuje druge svojim problemima dolazi nepoznati mlađi muškarac sa malom djevojčicom i sve postaje drugačije. Radnja se pokreće, ubrzava, promjena je ušla u njihov svijet, poremetila njihov ustaljeni red i navike, čovječnost i briga za druge ih pokreće i oni djeluju poslije toliko niza godina misleći na dobro drugog ljudskog bića. Sami su odabrali da se vrate, dođu u ovo mjesto, a sada se pojavilo malo ljudsko biće koje nije imalo izbora. Alarm za uzbunu je uključen, narušen je njihov mir jer oni su dobri ljudi na takvom mjestu zbog svojih osobnih razloga. Njihov izbor. Ova zajednica različitih ljudi postaje homogena u želji da pomogne drugome ljudskom biću koje ne može samo da se spasi. Humanost na djelu?
Možda nam se sam roman nije podjednako svidio, ali smo svi odali počast glavnoj junakinji romana, baba Dunji, izvanrednoj ženi koju susrećemo u trenutku kada je stub svoga mjesta i svoj život živi svjesno donoseći odluke, nekada prave, nekada ne, ali dobro se noseći sa situacijama koje joj dolaze, hrabro ih prihvaćajući. Životan lik koji iznosi svoju životnu prču, toplo, duhovito, ponekad obojeno crnim humorom, pomalo bajkovito, na granici sna i jave, a opet tako realno i aktualno.
Naslov djela pobudio je našu pažnju. Koja je to posljednja ljubav baba Dunje? Je li to osoba ili nešto drugo?
Zadnje riječi romana jesu riječi baba Dunje: „Onda odgurnem vrata, i opet sam kod kuće“.
„Posljednja ljubav baba Dunje“ austrijske autorice Aline Bronsky, knjiga koja nas je odvela u jedan sasvim drugi svijet, nama nepoznat, predstavila ljude koji su se našli u specifičnoj situaciji, nesvakidašnjoj i dala nam mogućnost da razmislimo o sebi, svojim životima, vrijednostima koje su nam važne. Koliko nam zapravo treba da budemo sretni? Baba Dunja se vratila u mjesto koje je zaboravljeno od drugih ljudi, mjesto sa visokim stupnju radijacije, ali po prvi put je bila zadovoljna, smijala se. Do tada nije imala vremena. Život je prošao pored nje dok se ona borila sa vjetrenjačama. Koje su naše vjetrenjače? Hoćemo li ih se uspjeti osloboditi? Baba Dunja jeste.
Želite li i vi pročitati ovaj roman dođite u Knjižnicu, posuditi knjigu o jednoj čudesnoj hrabroj, odlučnoj ženi.
Roman je od članova Čitateljskog kluba Gradske knjižnice i čitaonice Slatina dobio prosječnu ocjenu 4,6.
Za sljedeći susret Čitateljskog kluba, utorak, 08. veljače 2022. godine u 17:30 sati odabrali smo roman „Ester – uzaludna ljubav“ poznatog mađarskog pisca Sandora Maraia, klasika suvremene europske književnosti.
Marija Cindrić
(80)