Četrnaesta Smotra projekata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja Virovitičko-podravske županije
U subotu, 29. ožujka 2025. godine, u Srednjoj školi Marka Marulića Slatina održana je četrnaesta Smotra projekata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja i drugih međupredmetnih tema Virovitičko-podravske županije. Na smotri se predstavilo četiri projekta koje je županijsko povjerenstvo, uz određena poboljšanja, predložilo za sudjelovanje na državnoj Smotri. Smotru je promatralo dvadesetak profesora i nastavnika – članova županijskog aktiva za Građanski odgoj i obrazovanje. Tijekom proteklih godina na smotrama je predstavljeno 83 projekta na kojima je radilo 332 učenika i više od 30 različitih mentora.
Osnovna škola – Razredna nastava
1. projekt:
Pričam ti priču
Škola: OŠ Eugena Kumičića Slatina
Voditeljice: Renata Grahovac, mag.prim.educ/ Sanja Mrzljak Jovanić, mag.philol.croat.
Učenici:
Lea Jovanić, 2.c
Vanja Tušek, 2.c
Maris Rešetar, 2.c
Niko Venus, 2.c
Srednja škola
1. projekt:
Hrana (ni)je mana?
Škola: Škola: SŠ Marka Marulića Slatina
Voditeljice: Ksenija Rastija, dipl. inf. i Željka Orban, prof. savjetnica
Učenici:
Iva Lovčanin, 3.a opće gimnazije
Karlo Martinović, 3.a opće gimnazije
Lana Fotez, 3.a opće gimnazije
Lukas Vesel, 2.b opće gimnazije
2. projekt:
Oštri umovi, snažni stavovi
Škola: Škola: SŠ Marka Marulića Slatina
Voditeljica: Sanja Mrzljak Jovanić, mag.philol.croat.
Učenici:
Vanja Kovačević. 2.b opće gimnazije
Dora Bradić, 2.b opće gimnazije
Hana Cigrovski, 3 tehničar za elektroniku
Marta Kokorić, 3.ekonomije
3. projekt:
Slatki kao med
Škola: Škola: SŠ Marka Marulića Slatina
Voditelj: Matija Gosler, prof.
Učenici:
Eva Grahovac, 4.b opće gimnazije
Luka Jurlina, 1.b opće gimnazije
Marko Skovračin, 1.b opće gimnazije
Ružica Nerovčić, 2.b opće gimnazije
Županijsko povjerenstvo:
Zorislav Jelenčić
Dario Kovač
Ljiljana Matošević
Andrej Hodonj
Opisnice:
Osnovna škola
Razredna nastava
Pričam ti priču
Škola: Osnovna škola Eugena Kumičića Slatina
Voditeljice: Gordana Maroević, učiteljica razredne nastave i Sanja Mrzljak Jovanić, mag.philol.croat.
Učenici:
Lea Jovanić, 2.c
Vanja Tušek, 2.c
Maris Rešetar, 2.c
Niko Venus, 2.c
Luka Jovanić, 3.a
Tematsko područje: Ljudska prava, društvena zajednica
Cilj: Održavanje komunikacijskih radionica pomoću kojih će učenici 2. razreda Osnovne škole Eugena Kumičića u školskoj 2024./2025. razvijati vještine govorenja, pisanja i slušanja te javnog nastupa kao i izražavanja kritičkog mišljenja. Nakon ciklusa provedenih komunikacijskih radionica, učenici će imati razvijene kompetencije komuniciranja, uvažavanja različitosti i tuđih mišljenja i imat će viši prag tolerancije prema starijim generacijama.
Srednja škola – Hrana (ni)je mana?
Škola: Srednja škola Marka Marulića Slatina,
Voditeljice projekta: Ksenija Rastija, dipl. inf. i Željka Orban, prof. savjetnica
Učenici:
Učenici koji su sudjelovali u izradi projekta su: Lana Fotez (3. a), Iva Lovčanin (3. a), Karlo Martinović (3. a), Lukas Vesel (2. b), Anja Kosijer (3. a) i Iva Drokan (3.a)
Učenici koji će predstavljati projekt na Smotri su Lana Fotez (3. a), Iva Lovčanin (3. a), Karlo Martinović (3. a) i Lukas Vesel (2. b)
Tematsko područje: Održivi razvoj / Zdravlje i zdrav život
Ciljevi projekta:
• osvijestiti mlade o problemu održivog razvoja prehrane
• pomoći učenicima da postanu informirani i svjesni potrošači budućnosti
• potaknuti učenike na usvajanje održivih životnih stilova i zdravih prehrambenih navika.
Opis: Izbor i istraživanje problema
Na početku nastavne godine učenici 2. a razreda opće gimnazije naše škole obilježili su na Satu razrednika 30. rujna 2024. sa svojom razrednicom Međunarodni dan svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane. Cilj ovog obilježavanja bio je povećati razumijevanje učenika o problemima gubitka i otpada hrane te istražiti praktične ideje za njihovo smanjenje. Učenici su tijekom rasprave i istraživanja problema predložili da bi bilo poželjno pokrenuti neke aktivnosti u školi kako bi se svi više usmjerili na održivi razvoj prehrane. U raspravi smo se dotaknuli i evidentnog učestalog poskupljenja hrane, kao i straha od moguće nestašice u budućnosti i zaključili kako je ova problematika ozbiljna i svakako zaslužuje veću pozornost. Odlučili smo provesti anketu s učenicima naše škole i došli do saznanja da ne samo da bacamo hranu, već se često i loše hranimo, naročito kada je u pitanju raspored dnevnih obroka. Anketa je pokazala sljedeće (pročitati s panoa). Iz razgovora s učenicima otkriveno je kako većina njih nije bila svjesna da bacanjem hrane zapravo bacaju novac te da prethodno nisu razmišljali o svojim navikama u vezi s hranom. Ova spoznaja dodatno je potaknula ozbiljnije promišljanje o odgovornijem pristupu hrani. Svaki oblik otpada od hrane treba spriječiti koliko god je moguće – zbog velikog broja ljudi u riziku od siromaštva i zbog ekoloških razloga. Proizvodnja hrane jedan je od najvećih uzročnika emisija stakleničkih plinova, a bačena hrana svojom razgradnjom također utječe na klimu. Proizvodnjom usklađenom s potražnjom, smanjio bi se i broj životinja koje se uzgajaju za hranu, a time i unos nitrata u tlo te površina potrebnih za uzgoj krmnog bilja. Svatko od nas trebao bi se zapitati kako može doprinijeti smanjenju bacanja upotrebljive hrane i namirnica, odnosno doprinijeti oblikovanju bolje i održivije budućnosti. Potaknuti ovom problematikom istražili smo koje politike provodi država. Saznali smo da je na temelju članka 81. stavka 7. Zakona o poljoprivredi donesen Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. g. Cilj je plana poticati doniranje hrane, prikladno zbrinuti otpade od hrane preradom u neprehrambene proizvode, podići razinu osviještenosti o problemu otpada od hrane i organizirati edukativne aktivnosti koje bi spriječile i smanjile otpad od hrane. Na temelju prikupljenih informacija, zaključili smo da je mlade potrebno educirati o hrani, osvijestiti ih o gubitku i otpadu od hrane, potaknuti ih na istraživanje i ideje kako bi se isti smanjio te ih pokrenuti na pametnu i planiranu kupovinu hrane, ali i osmišljavanje kako višak pripremljene hrane ponovo iskoristiti u novom obroku.
Moguća rješenja problema:
Nakon istraživanja i raspravljanja o hrani na Satu razrednika te analizom provedene ankete u našoj školi odlučili smo nešto poduzeti kako bismo učenike osvijestili o problemu održivog razvoja prehrane, pomoći im da postanu informirani i svjesni potrošači budućnosti te ih potaknuti na usvajanje održivih životnih stilova i zdravih prehrambenih navika.
Predložili smo nekoliko mogućih rješenja:
1. Moguće rješenje: djelovati na školskoj razini kroz izvannastavnu aktivnost za koju smo predložili naziv Hrana nije otpad. Zamišljenim aktivnostima u ovoj politici nastavnici i stručni suradnici (pedagog i psiholog) educirali bi učenike o važnosti hrane za život, važnosti zdrave prehrane za zdravlje i energiju pri izvršavanju svakodnevnih obveza te planiranju obroka kako bi se kupovalo ono što će se i potrošiti, te kako bismo izbjegli ili bar smanjili bacanje hrane. Međutim, svijest o tome da su brojni naši učenici putnici koji ne bi bili u mogućnosti pohađati izvannastavnu aktivnost, počeli smo ovu predloženu politiku odmah preispitivati. Ako uz već navedeni problem pridodamo još i preopterećenost učenika u redovnom nastavnom procesu i činjenicu proizvoljnosti pri odabiru, definitivno smo odbacili prvu moguću politiku.
2. Moguće rješenje: kreirati na društvenim mrežama grupu koja će okupljati naše učenike te ih informirati i educirati o važnosti hrane, održivosti prehrane, zdravih prehrambenih navika i životnih stilova. Redovito bismo objavljivali edukacijske materijale, poveznice na web stranice s podrškom o navedenoj tematici, tražili bismo mišljenje učenika, provodili ankete, te razmjenjivali recepte za kreiranje novih obroka od ostataka hrane. Iako nam se na prvu učinilo kao odlična ideja, ova javna politika nije odabrana jer smo ipak svjesni da iako će se učenici uključiti u grupu, ne znači da će aktivno pratiti objave jer upravo naša stalna prisutnost na mrežama daje nam slobodu odabira sadržaja prema vlastitom interesu, a ova grupa neće sigurno biti dovoljno primamljiva da bi je svi pratili aktivno, a i pitanje je hoće li poruke i objave grupe biti prihvaćene.
3. Moguće rješenje: osmisliti međupredmetni projekt koji će u sklopu određenih nastavnih predmeta provoditi nastavnici na nastavi, u okviru predmetnih kurikuluma, a stručna služba škole na satovima razrednika. Kroz projekt nastavnici ne samo da bi realizirali odgojno-obrazovne ishode iz predmetnih kurikula, nego bi osnažili i suradnju, komunikaciju naših učenika, ostvarili korelaciju među predmetima, ali i aktualizirali nastavno gradivo u neposrednoj stvarnosti. Projekt bi se provodio tijekom školske godine kroz različite aktivnosti s učenicima na nastavi i u suradnji sa stručnjacima iz tvrtke Smion EIT Food, vodeće europske inicijative za inovacije u hrani, posvećenoj tome da prehrambeni sustav učini održivijim i zdravijim. Uz inovacije i poduzetništvo Smion-u je fokus na obrazovanju, području prehrambene pismenosti i karijera u prehrambenoj industriji. Ova javna politika najbolji je pristup rješenju problema, stoga smo nju i odabrali.
Najbolji pristup rješenju problema:
Nakon analize i proučavanja predloženih rješenja odbacili smo 1. i 2. prijedlog i odlučili se za 3. moguće rješenje, a to je međupredmetni školski projekt Hrana (ni)je mana? Zajednički smo s predmetnim nastavnicima i stručnom službom škole predlagali i planirali niz aktivnosti, radionice i edukacije u školi. Neke aktivnosti planirane su na samom početku, a neke su se nametnule s vremenom i nakon ostvarenog kontakta s gđom Helenom Habdijom iz tvrtke Smion koja je pozdravila našu projektnu ideju i pristala sudjelovati u njemu. Podrška stručnjaka pokazala se kao neophodna i u konačnici dobra. Provođenje aktivnosti započelo je 29. rujna 2024. na Međunarodni dan svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane, a završetak planiramo 18. lipnja 2025. na Dan održive gastronomije koji bismo obilježili u posljednjem nastavnom tjednu u lipnju.
Do sada smo:
• obilježili Međunarodni dan svijesti o gubitku hrane i otpadu od hrane te kroz prezentacijski materijal i kviz osvijestili saznanja o ovom globalnom problemu (rujan)
• sastavili smo i proveli s učenicima u digitalnom obliku Anketu (listopad)
• obilježili smo Svjetski dan hrane, Dane kruha i Dane zahvalnosti za plodove zemlje te dodatno naglasili svijest o važnosti proizvodnje vlastite hrane, ekološke proizvodnje, očuvanja prirode i važnosti zdrave prehrane (listopad)
• sudjelovali smo na likovnom natječaju koji je objavio Gradski Muzej Virovitica na temu gladi na kojem je naša učenica 1. razreda gimnazije, Lucija Heniz, osvojila 1. nagradu (listopad)
• na nastavi Informatike kreirali smo Stop Motion videe s prikazom problematike bacanja hrane, pretjeranog kupovanja hrane bez planiranja, nezdravom prehranom i njezinim posljedicama te problemom gladi (studeni)
• organizirali smo na nastavi Hrvatskoga jezika gledanje filma Soylent Green kojim smo potaknuli učenike da promišljaju o hrani u budućnosti i očuvanju Zemlje (studeni)
• u suradnji sa školskom knjižničarkom organizirali smo „kušanje knjiga“ u knjižnici u sklopu projekta Hrana u književnosti (prosinac)
• proveli smo radionicu Hedonizam u književnosti s naglaskom na psihološku podlogu odabira određene hrane koju konzumiramo (prosinac)
• na terenskoj nastavi u Zagrebu posjetili smo Muzej čokolade i posvetili se istraživanju ponude hrane s naglaskom na cijene te se osvijestili da zapravo bacanjem viška hrane bacamo novac (prosinac)
• u suradnji sa školskim pedagogom proveli smo radionicu na temu Hrana kao simbol zdravog načina življenja istaknuvši važnost planiranja prehrane u skladu s nutritivnim vrijednostima uzimajući u obzir dnevni unos kalorija primjeren spolu, dobi, tjelesnoj masi i fizičkoj aktivnosti (siječanj)
• na nastavi Kemije u radionici određivali smo količine šećera u bezalkoholnim napitcima koje konzumiraju srednjoškolci te smo spoznali kako su napitci u velikoj mjeri zašećereni (veljača)
• sastavili smo i proveli intervju s vlasnikom bistroa brze hrane kako bismo se informirali koju hranu najviše konzumiraju mladi, te kako oni rješavaju problem hrane koja je pripremljena, ali nije prodana (veljača)
• sastavili smo i proveli intervju s vlasnikom poznatog restorana u gradu i s djelatnicom prodajnog odjela gotove hrane u jednom trgovačkom centru kako bismo saznali kuda s viškom hrane koja ostane neprodana na kraju radnog dana (veljača)
• kreirali smo Rječnik frazema sa sastavnicom iz semantičkog polja hrane na nastavi Hrvatskoga jezika (ožujak)
• kreirali smo web stranicu našeg projekta koja kronološki prati sve provedene aktivnosti, opisuje problematiku održive prehrane te apelira na potrebu za većom brigom o hrani i od proizvođača i od potrošača (ožujak)
• kreirali smo, na nastavi Informatike, digitalnu knjigu recepata reciklirane hrane, kako iskoristiti ostatke hrane u novom obroku (ožujak)
• sudjelovali na online predavanju gđe Helene Habdije iz Smion-a koja nas je informirala o ekološkim, ekonomskim i društvenim posljedicama hrane te poduzetničkim inovacijama u sektoru prehrane
Plan djelovanja:
Osim provedenih aktivnosti, svjesni činjenice kako bi trebali nastaviti s djelovanjem, odabrali smo sljedeći plan i aktivnosti:
• na nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture provesti edukaciju i radionice o važnosti zdrave i uravnotežene prehrane pri izvršavanju svakodnevnih obveza (travanj)
• na nastavi Psihologije kroz radionicu i edukaciju osvrnuti se na psihološke poremećaje prehrane koji su učestali kod mladih te izraditi digitalne materijale na zadanu temu (travanj)
• izraditi web stranice na nastavni Informatike s edukacijskim materijalima o hrani, psihičkim poremećajima prehrane te njezinoj održivosti (travanj)
• provesti edukaciju i radionice na nastavi Biologije o udjelima masti, ugljikohidrata, soli i bjelančevina u svakodnevnoj prehrani u proizvodima koje učenici najčešće konzumiraju (travanj)
• održati radionice uživo stručnjaka iz Smiona, EIT Food, spomenute tvrtke za inovacije u hrani, posvećenoj tome da prehrambeni sustav učini održivijim i zdravijim (svibanj)
• provesti završnu anketu na kraju projekta kako bismo dobili povratnu informaciju o njegovoj uspješnosti (svibanj)
• obilježiti Dan održive gastronomije s ciljem osvještavanja učenika o tome kako „pametnije“ birati hranu koju jedu ili namirnice koje koriste te kako hranu što bolje iskoristiti, a što napraviti s eventualnim ostacima. Ovdje planiramo promovirati lokalna starinska jela, poglavito jelo bošpor iz Sopja, sela u okolici Slatine i šterc (lipanj)
• intervjuirati kuharice slatinskih osnovnih škola
• provesti radionice na satu razrednika u svim razredima naše škole u suradnji sa psihologinjom i pedagogom škole
• naše materijale na web stranicama ponuditi razrednicima na korištenje na satovima razrednika
• održati radionicu u IOŠ Slatina u suradnji s pedagoginjom i psihologinjom njihove škole
• provesti edukacije u osnovnim školama našeg grada
• razviti suradnju s Dječjim Gradskim vijećem Grada Slatine koje će surađivati u realizaciji aktivnosti u osnovnim školama
Ostvareni rezultati:
Učenici su radom na projektu istraživali i prikupljali informacije iz raznih izvora, razmjenjivali su iskustva o problemu, razvijali suradnju s drugim učenicima, kreirali, proveli i analizirali anketu, intervjuirali djelatnike koji se bave hranom, sudjelovali su na radionicama, te su kreirali razne digitalne materijale, plakate, prezentacije, videe, digitalnu knjigu i web stranicu. Također su, potaknuti predavanjem i radionicom stručnjaka iz Smion-a, promišljali inovacije i poduzetničke ideje kojim bi se smanjila količina otpada od hrane i stavila u ponovnu upotrebu u različitim oblicima/proizvodima.
Projekt je bio predstavljen:
Sve provedene aktivnosti u projektu priložene su na mrežnim stranicama škole (materijali su dostupni široj javnosti). Roditelji su informirani o projektu na roditeljskim sastancima, te upoznati s ovom problematikom, ali i aktivnostima koje provodimo, te su educirani o problemu konzumerizma hrane bez planiranja obroka koji za posljedicu ima bacanje hrane koja se pokvari ili se priprema bez plana pa ostaje previše hrane koja se baca. O aktivnostima u našem projektu upoznata je stručna služba škole, psihologinja i pedagog te ravnatelj škole.
Oštri umovi, snažni stavovi
Škola: Srednja škola Marka Marulića Slatina
Voditeljica projekta: Sanja Mrzljak Jovanić, mag.philol.croat.
Učenici: Vanja Kovačević. 2.b opće gimnazije, Dora Bradić, 2.b opće gimnazije, Hana Cigrovski, 3 tehničar za elektroniku, Marta Kokorić, 3. ekonomije.
Tematsko područje:
Ljudska prava, društvena zajednica, demokracija
Cilj projekta:
Održavanje debatnih aktivnosti tijekom ožujka svake školske godine koje povezujemo s Danima hrvatskog jezika koji se obilježavaju od 11. do 17.ožujka svake godine, od 1991.g. To je hrvatska kulturna manifestacija unutar koje će učenici Srednje škole Marka Marulića Slatina razvijati svoje komunikacijske vještine na hrvatskom jeziku i odabirom tema debatnih aktivnosti promovirati važnost uporabe standardnog hrvatskog jezika. Pomoću debatnih aktivnosti učenici će razvijati vještine govorenja, pisanja i slušanja, argumentiranja te javnog nastupa kao i izražavanja kritičkog mišljenja. Učenici će imati razvijene kompetencije uvažavanja različitosti i tuđih mišljenja.
Opis: Izbor i istraživanje problema
Suvremena mladež uvelike je orijentirana na virtualni svijet zbog kojeg se ponekad zanemaruje realan život. Primijetili smo koliko mladi loše komuniciraju ono što žele reći, što osjećaju i o čemu razmišljaju. Uočavamo boljku današnje mladeži – imaju poteškoća s komuniciranjem. Istraživanjem putem ankete, postavljali smo pitanja o zadovoljstvu razine komuniciranja mladih u Srednjoj školi Slatina te smo postavljali pitanja o tome žele li tu komunikaciju poboljšati. Rezultati ankete pokazuju da su mladi nezadovoljni razinom vlastite komunikacije i da je žele poboljšati. Proučavali smo internetske izvore koji potvrđuju da su u 21.st. slabije razvijene komunikacijske vještine mladih (15-30 godina) i da se treba poraditi na tzv. 4K vještinama – kreativnost, kritičko razmišljanje, kolaboracija i komunikacija. Istražili smo kurikulume Hrvatskog jezika četverogodišnjih, trogodišnjih i gimnazijskih škola kako bismo saznali koliko su jezične aktivnosti zastupljene u tim dokumentima. Zajedničko tim dokumentima je poticanje usvajanja znanja o jeziku kao sustavu, razvijanje jezičnih djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te njihova ovladavanja koje se ostvaruju primanjem, proizvodnjom i međudjelovanjem različitim oblicima i vrstama teksta. Također, važno je da učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Istražujući i pretražujući, zauzimaju kritički odnos prema prikupljenim informacijama iz različitih medija i uvježbavaju procijeniti i vrednovati njihove svrhe i namjene te ih stvaralački preoblikuju primjenom različitih strategija slušanja, govorenja, čitanja i pisanja. Proveli smo intervju s Branimirom Penić, predsjednicom udruge DrONe, udrugom za društveni razvoj i neformalno obrazovanje, ali i projektnom menadžericom Hrvatskog debatnog društva. Također, intervjuirali smo Michelu Gualdoni, profesoricu engleskog jezika koja je zaposlena u ekonomskoj upravnoj školi u Bustu Arsziju u Italiji (Istituto Tecnico Economico Enrico Tosi, Italija) o načinima jačanja komunikacijskih aktivnosti mladih te smo usporedili talijanska i hrvatska iskustva. Istražili smo provodi li koja slatinska udruga aktivnosti koje bi poboljšale komunikaciju mladih. Nijedna udruga ne provodi takve aktivnosti kao ni institucija poput Pučkog otvorenog učilišta, Gradske knjižnice i čitaonice Slatina i Zavičajnog Muzeja Slatina koje bi bile namijenjene građanima.
Moguća rješenja problema
Kao projektna skupina predlažemo nekoliko rješenja problema:
a) Edukacije komunikacijskih i socijalnih vještina – pozvali bismo komunikologe i druge stručnjake da nam održe predavanja o komunikacijskim i socijalnim vještinama, no problem se javlja jer su predavanja dosta pasivna – jedan čovjek drži predavanja, a mi ostali slušamo. Obzirom da pozivamo stručnjake, pretpostavljamo da ga treba i platiti jer i on troši svoje dragocjeno vrijeme da bi nas podučavao, a mi u ovom slučaju kao učenici nemamo financijskih sredstava za plaćanja takvih tipova predavanja.
b) Debatni klub – kao i svim drugim klubovima, i ovaj klub bi okupljao zainteresirane učenike koji bi se voljeli baviti debatom i razvijati svoje komunikacijske i socijalne vještine. Problem uočavamo u tome što je to opet manji broj uključenih učenika koji se sastaju i debatiraju te je opet velika većina učenika isključena iz ovakvih debatnih aktivnosti. Debatni klub osniva Školski odbor, prema Statutu škole tako da je i samo osnivanje duža procedura.
c) Promjena u kurikulumima nastave Hrvatskog jezika na nacionalnoj razini – iako postoje navedene neke debatne aktivnosti kao dio jezičnog izražavanja i u nekim razredima četverogodišnjih i gimnazijskih programa – pitanje je zbog autonomnosti profesora koliko pažnju profesor može posvetiti isključivo debatnim aktivnostima u nastavi. Promjena koja naglašava te aktivnosti u službenim dokumentima kurikuluma je spora i birokracijski komplicirana.
d) Debatne aktivnosti – usmjerili smo se na debatne aktivnosti koje naglašavamo u tjednu kad se obilježavaju Dani hrvatskog jezika. Ne vidimo negativne strane rješenja jer će te aktivnosti obuhvatiti veći dio učenika i pod različitim predmetima te na taj način razvijati komunikacijske i socijalne vještine. Poziv na njih će biti upućen svima pa tko se odazove.
Najbolji pristup rješavanju problema:
Raspravljajući o mogućim rješenjima problema komunikacije mladih, odabrali smo rješenje koje se tiče provođenja debatnih aktivnosti u našoj Srednjoj školi Marka Marulića Slatina. Odabrali smo prikladno vrijeme, u ožujku, kad se obilježavaju Dani hrvatskog jezika. To je kulturna manifestacija koja se održava od 11. do 17. ožujka svake godine, počevši 1991.g. Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Debatne aktivnosti provest ćemo u tjednu kad se obilježavaju Dani hrvatskog jezika i uključit ćemo sve razrede naše škole, tj. zainteresirane učenike koji bi održali debatu na zadane teme iz različitih predmetnih područja, a povezat ćemo se s učenicima izvannastavne aktivnosti Pričam ti priču koju vodi naša mentorica. Svaki drugi dan održala bi se jedna debata, ukupno 3 debata u tjednu. Sljedeće godine uključit ćemo u debatne aktivnosti drugu srednju školu, osnovne škole i Gradsku knjižnicu i čitaonicu Slatina. Voljeli bismo kad bi to postala aktivnost koja se provodi svake godine i u kojoj mogu sudjelovati svi zainteresirani učenici.
Plan djelovanja:
Plan djelovanja uključuje niz aktivnosti. Prva aktivnost ticala se istraživanja i izbora problema koji su se ticali razvijanja komunikacijskih vještina mladih. Proučavanjem raznih dostupnih dokumenata na državnoj i školskoj razini, kao i internetskim istraživanjem, zaključili smo da problem postoji i odlučili pripomoći u njegovom rješavanju. Provodeći anketu, saznali smo misle li učenici uopće da je razina komunikacijskih vještina niža i bi li voljeli promijeniti situaciju. Proveli smo dva intervjua, jedan sa članicom Hrvatskog debatnog društva, a drugi s profesoricom u talijanskoj školi kako bismo usporedili obrazovni sustav u Hrvatskoj i Italiji. Istražili smo aktivnosti koje provode udruge, a tiču se građana i unaprjeđenja komunikacijskih vještina. Nakon što smo utvrdili da problem postoji, razmišljali smo o mogućim rješenjima i odabrali ono za koje nismo utvrdili negativne strane, a to je provođenje debatnih aktivnosti za zainteresirane učenike u zadanom vremenskom okviru kada se provodi manifestacija Dani hrvatskog jezika. Također, dio smo Erasmus+ projekta koje će provoditi debatne aktivnosti pri razmjeni učenika naše škole i talijanske škole. Učenike će voditi profesorica s kojom smo obavili intervju, Michela Gualdoni.
Ostvareni rezultati:
Učenici su tijekom ostvarivanja projekta razvijali komunikacijske vještine slušanja, govorenja i pisanja. Učenici su prihvaćali različitosti, uvažavali tuđa mišljenja, surađivali i odlučivali. Učenici su ostvarili suradnju sa talijanskom školom koju će i posjetiti. Također, talijanski učenici će uzvratiti posjet Slatini. Tijekom provođenja ovog i školskog Erasmus+ projekta, u planirane aktivnosti uvrštene su i debatne aktivnosti. U mjesecu ožujku provest će se debatne aktivnosti prema predloženom rješenju (u okviru 3 dana tijekom Dana hrvatskog jezika provest će se 3 debate).
Projekt je bio predstavljen:
Projekt je predstavljen školskoj zajednici na internetskoj stranici naše škole. Putem članaka obavijestit ćemo zainteresiranu javnost o djelovanju članova projekta i njihovom cilju koji se tiče poboljšavanja i jačanja komunikacijskih vještina mladih.
Slatki kao med
Škola: Srednja škola Marka Marulića Slatina
Tematsko područje: Poduzetništvo
Cilj projekta: Istraživanjem problema lokalne zajednice pomoći u rješavanju nacionalnog društveno –odgovornog ponašanja u iskorištavanju prirodnih resursa u poduzetništvu uz razvijanje demokratske procedure. Kreativnim primjerima razviti pluralizam mogućih rješenja i izbor najboljeg za lokalni i regionalni problem.
Obrazovni ishodi:
– navesti problem lokalne zajednice kao dio regionalne problematike
– provesti anketu o konzumiranje meda i mednih proizvoda učenika Srednje škole Marka Marulića Slatina
– istražiti pravnu osnovu za donošenje prijedloga o upotrebi meda u ugostiteljstvu
– predložiti plan realizacije projekta pri predstavljanju nadležnim institucijama
Voditelji projekta: Matija Gosler, prof. geografije i povijesti
Učenici: Luka Jurlina (1. razred), Marko Skovračin (1. razred), Rea Puhanić (1. razred), Ružica Nerovčić (2. razred), Lana Čordaš (3. razred), Katarina Terek (3. razred), Eva Grahovac (4. razred), Iva Butorac 4. razred)
Opis: Izbor i istraživanje problema
Svjesni potrebe razvoja ruralnog prostora na satu razrednika pričali smo o mogućnostima prirodne sredine našega kraja u razvoju poduzetništva. Naša mala grupa iz Građanskog odgoja prepoznala je ovu temu vrlo interesantnom u promicanju građanske kulture i poduzetništva. Zanimalo nas je koliko prostor grada Slatine iskorištava svoje prirodne resurse u 21. stoljeću.
Cilj projekta je istražiti gospodarske mogućnosti Virovitičko-podravske županije i Slatine, predstaviti uspješne gospodasrtvenike kao primjer te predložiti mjere razvoja poduzetništva na lokalnoj, a možda regionalnoj i nacionalnoj razini. Pri tome smo željeli upoznati politički sustav na lokalnoj razini u želji predlaganja političkih mjera važnih za lokalnu zajednicu ili školu. Istražujući poduzetništvo na području grada otkrili smo brojne male poljoprivredne obiteljske gospodarstvenike. Razvijajući monokulturni uzgoj visokodohodovnih kultura, obiteljska poljoprivredna gospodarstva dominiraju i na području Virovitičko-podravske županije. Sve smo podatke uzeli iz Zavoda za zapošljavanje i službenog statističkog ljetopisa za 2023. godinu Državnog zavoda za statistiku. U provedenoj anketi među učenicima naše škole otkrili smo da najviše maturanata takođšer poduzetništvo u gradu i županiji vidi na prostoru poljoprivrede. Uz biljni uzgoj, spominje se i razvoj pčelarstva. Zapitali smo se što je razvijeno od pčelarskog uzgoja u gradu i županiji. Prema istraživanju najvećim su dijelom zastupljena obiteljska poljoprivredna gospodarstva za uzgoj pčela. Za primjer uspješnog razvoja uzeli smo razvoj pčelarskih udruga na prostoru Virovitičko-podravske županije.
Problem razvoja poduzetništva pokušati ćemo demokratskim procedurama predstaviti lokalnoj zajednici. U analizi naše ankete i provedenim istraživanjem nedostaje povezanosti poljoprivrednog uzgoja i poljoprivredne proizvodnje u gradu i županiji. Uz pomoć razvoja gospodarskih inkubatora ideja želja nam je povezati uzgoj pčela s razvojem malog i srednjeg poduzetništva pri preradi meda i procesa razvoja dodatnih vrijednosti od meda.
Moguća rješenja problema
Prema provedenom istraživanju predlažemo nekoliko mogućih rješenja problema:
a) Razvoj inkubatora gospodarskog razvoja i ideja poduzetništva na području županije. S razvijenom strategijom obrazovanja stukovnih zanimanja, potreba i mogućnosti prirodne sredine otvoriti razvojne inkubatore za mlade poduzetnike na područjima diljem županije. Postojeći inkubatori na području Virovitice i Slatine nisu dostatni zbog raznovrsnosti poduzetničke aktivnosti na području županije. Inkubatori bi trebali pružiti logističku, materijalnu, obrazovnu pomoć mladim poduzetnicima u razvoju njihove ideje na temelju mogućnosti prirodne sredine, potreba u lokalnom prostoru i s ciljem razvoja pokrenutih djelatnosti.
b) Donositi političke i gospodarske mjere unutar grada ili županije koje potiču povezanost uzgoja pčela i otvaranja malih ili srednjih tvrtki koje se bave obradom ili distribucijom meda n0a regionalna, državna ili međunarodna tržišta. Na ovom tragu razvijaju se Udruge već postojećih poljoprivredno obiteljskih gospodarstava te potiće razvoj i otvaranje novih Zadruga kao pogona za obradu, proizvodnju ili distribuciju meda. Naglasak ovih mjera bila bi na industrijskoj proizvodnji gotovog proizvoda na temelju meda iz uže lokalne zajednice. Primjer toga vidimo u otvaranju sirana i klaonica na prosotru Čađavice za razvoj stočarskih poljoprivrednih gospodarstava.
c) Poticaj stručnog usavršavanja svih segmenata poduzetničke ideje. Gospodarski inkubatori organiziraju obrazovne tribine, nadzore uz savjetodavnu ulogu ili sajamske posjete i stručna putovanja za uključene u poduzetničku ideju proizvodnje na temelju uzgoja pčela i prikupljanja meda. Političke strukture zajedničkim mjerama podupiru projekte unapređenja proizvodnje s ciljem otvaranja radnih mjesta i poticanja konkurentnosti na tržištu. Primjer vidimo u proizvodnji pčelinjih prouzvoda na Sajmovima gospodarstva i poduzetništva. Lokalna zajednica može tome pridonjeti prilagođavajući strukturu obrazovnih institucija potrebama tržišta radne snage. Kvalificirana i stručna radna snaga na tom polju, put su razvoja industrijske proizvodnje koja je kvalitetna i konkuretna na tržištu.
Najbolji pristup rješenju problema
Gospodarski inkubatori poduzetničkih ideja je najbolji pristup rješavanju problema. Mladi poduzetnici, možda i imaju ideju kako poreniti vlastitu proizvodnju, ali nedostaje im potpora u materijalnom, političkom (razni zakonski akti) ili informativnom smislu. Povezati inkubatore s potencijalnim mladim poduzetnicima nije dovoljno. Inkubatore treba povezati s obrazovnim institucijama, stručnjacima, sveučilišnim profesorima ili ljudima iz „prakse“. Organizacija obrazovnih tribina, savjetodavnih posjeta, kako poljoprivrednim uzgajivačima pčela tako i industrijskoj proizvodnji pčelinjih proizvoda te stručna putovanja do „praktičara“ neke poduzetne ideje.
Obrazovne tribine nude poduzetnicima uvid u moderne tehnologije u proizvodnji i/ili uzgoju pčela. Modernizacija u tom sektoru označava tržišnu prednost i konkurentnost. Ovaj segment se posebice odnosi na tržišni uzgoj pčela i pčelinjih proizvoda. Primjer za to imamo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje se uzgajaju borovnice za englesko tržište. Obrazovne tribine organiziraju obrazovne institucije u suradnji s potrebama gospodarske komore županije, grada ili općine. Suradnja može biti na srednjoškolskoj razini, sveučilišnoj ili međunarodnoj jer u razvoju poduzetničke ideje sudjeluju svi segmenti radne snage.
Savjetnički posjeti u nadzoru uzgajivačima pčela i/ili industrijskim pogonima za obradu, proizvodnju ili distribuciju pčelinjih proizvoda za cilj ima podizanje kvalitete konačnog proizvoda. Kvaliteta proizvoda je najbolje reklama proizvodu. Ekološki prihvatljiv uzgoj, gospodarenje uz održivi razvoj te upotreba strojeva visoke ekološke kvalitete i proizvod čini kvalitetnim i konkuretnim na tržištu. Savjetničke posjete organizira Gospodarska komora županije, grada. Sastoji se od timova ljudi stručnog, pravnog i tehničkog profila. Svi s ciljem održavanja kvalitete proizvodnje i/ili uzgoja.
Sajamske posjete i stručna putovanja služe makretingu prostora u kojem se odvija poduzetnička ideja. Promocija poduzetničkog potencijala je važan segment u gospodarskom razvoju regije, županije ili lokalne zajednice. Nosioci ovog segmenta je lokalna zajednica. Grad ili županija prepoznaje svoje potencijale u poduzetništvu i promovira ih na sajamskim manifestacijama ili postaje nositelj stručnih putovanja na temelju vlastitih uspjeha. Stručna putovanja se ne održavaju „tamo negdje“ nego lokalna zajednica i poduzetnička ideja postaju primatelj stručnih putovanja iz drugih prostora. To otvara mogućnosti razvoja novih sadržaja uslužnog sektora, obrazovnog sektora te novih poduzetničkih ideja.
Uloga učenika i školskih institucija jest predstaviti ove mogućnosti kroz razvoj strukovnih obrazovanja, sudjelovati u savjetničkim timovima za održavanje kvalitete proizvodnje te promovirati uspješne poduzetničke ideje u lokalnoj zajednici.
Plan djelovanja
U razgovoru s predstavnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnji pčelinjih proizvoda u Slatini saznali smo puno o razvoju poduzetničke ideje na području grada i županije. Grad i županija su prepoznali ovaj brand kao primjer povezivanja uzgoja pčela i proizvodnje pčelinjih proizvoda. Promoviramo ovaj projekt na lokalnoj razini, u gradu Slatini, ali i na županijskoj razini. U sklopu sajamske promocije ViroExpo sudjelovali smo u promociji uspješne poduzetničke ideje.
Vladimir Jelenčić
(24)