Naslovna Novo Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ide dobrim tempom

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ide dobrim tempom

19
0

Do sada ugovoreni projekti vrijedni 9,7 milijardi kuna, govorilo se i o Viroexpu, kao i projektima u Slatini

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je u Novoj Gradiški 8. Savjetom za Slavoniju, Baranju i Srijem, a na sjednici je uz potpredsjednika Vlade RH i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, brojne ministre, predstavnike ministarstava, saborske zastupnike među kojima je bio i Josip Đakić, župane, bio i virovitičko-podravski župan Igor Andrović, kao i ravnateljica VIDRA-e Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije Emina Kovač. U uvodnom govoru kazao je da je ovo dobra prigoda za rezime svega što je napravljeno od posljednjeg susreta u Pakracu.

Istaknuo je da je do sada ugovoreno 9,7 milijardi kuna kad je riječ o omotnici za Slavoniju, Baranju i Srijem od ukupno dostupnih 18,5 milijardi kuna.

– Pred nama je nešto manje od 9 milijardi za ugovoriti. Projekt ide dobrim tempom i ovaj visoki angažman koji pokazujete jako je dobar – kazao je.

U dvije i pol godine mandata, istaknuo je predsjednik Vlade, oformili smo okvir za prioritetnu politiku prema Slavoniji i da on daje rezultate. Dodao je da se u razgovorima sa svima koji su uključeni u ove susrete i aktivnosti najbolje vidi razlika u okolnostima koje su sada mnogo drukčije u usporedbi s vremenom prije toga.

– Ovi brojni projekti koji dolaze odozdo prema gore, dobivaju potporu i na razini nacionalnih omotnica, a isto tako i na razini europskih sredstava i tako će biti i u budućnosti – ustvrdio je Plenković.

Vlada ostvarila svoje bitne programske ciljeve i obećanja
Podsjetio je da je Vlada, u makroekonomskom pogledu, ostvarila u ove dvije i pol godine nekoliko bitnih ciljeva.

– Izašli smo iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka, a odmah nakon usvajanja odluke o Savjetu za Slavoniju prije par tjedana – izišli i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža – istaknuo je Plenković, dodavši da je ubrzo nakon toga, jedna od tri svjetske agencije za kreditni rejting, Hrvatsku vratila na razinu investicijskoga kreditnog rejtinga. Time smo, naglasio je premijer, ostvarili nekoliko naših programskih ciljeva i predizbornih obećanja.

Nova statistička klasifikacija olakšava poslovanje i investicije
Premijer je naglasio da je Vlada u međuvremenu napravila novu statističku klasifikaciju prostornih jedinica u Republici Hrvatskoj, rekavši da su novim ustrojem ispravljene nepravde, osobito kad je riječ o gospodarstvu slavonskih županija.

– Ova je klasifikacija razboritija i korisnija za one koji imaju namjeru investirati upravo u ovom dijelu Hrvatske. Ako želimo privući ulagače, onda klima, okolnosti, povoljniji porezni i pravni okvir, trebaju biti takvi da omoguće to svojevrsno magnetsko djelovanje – poručio je.

Podsjetio je i na činjenicu da je Vlada nastavila s fiskalnim i administrativnim rasterećenjima, provevši u dvije i pol godine tri vala rušenja administrativnih barijera te rasterećenja građana i gospodarstva za ukupno 8,5 milijardi kuna.

– To su veliki iskoraci, i za kvalitetniji rad naših poduzetnika i za konkretne koristi hrvatskim građanima i poduzetnicima.
Intervencijski planovi za ciljanu pomoć pojedinim krajevima

Važnim instrumentima u rukama Vlade, Plenković smatra i intervencijske planove. Pozvao je čelnike slavonskih jedinica lokalne samouprave da osvijeste taj instrument koji ciljano pomaže jedinicama u kojima je uočeno da je takva vrst intervencija s razine države dodatna vrijednost.

Niz takvih intervencija upravo u Slavoniji ostvaruje dobre i pozitivne efekte, ocjenjuje predsjednik Vlade, napominjući da su nedavno slične aktivnosti planirane i za dio Karlovačke županije, Benkovac te neretvansko područje.

Hrvatska je neto korisnik europskoga proračuna s viškom od 14,4 mlrd kuna
Vezano uz korištenje europskih sredstava, predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska, od trenutka kada je postala članicom Europske unije, 1. srpnja 2013. godine, u europski proračun uplatila 19,7 milijardi kuna, dok je istodobno, u naš proračun isplaćeno ukupno 34,1 milijarda kuna.

Naglasio je da je Hrvatska neto korisnik europskoga proračuna, s ukupnim viškom od 14,4 milijarde kuna, iz čega je razvidno da je dobro i ključno što je Hrvatska članica Europske unije. Predsjednik Vlade očekuje da će tako biti i u sljedećim godinama.

Zahvalio je Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na suradnji sa Svjetskom bankom, čija voditeljica hrvatskog ureda Elisabetta Campanelli i ovaj puta sudjeluje u radu Savjeta.

Savjetodavni sporazumi sa Svjetskom bankom dodatno pridonose razvoju Slavonije
Predsjednik Vlade podsjetio je da je Hrvatska u međuvremenu obilježila 25 godina kvalitetne suradnje sa Svjetskom bankom, izrazivši zadovoljstvo što savjetodavni sporazumi sa Svjetskom bankom i aktivnosti koje se provode dodatno pridonose razvoju Slavonije.

– Očekujem da tu ulogu Svjetske banke iskoristimo u svim važnim sektorima. Od poljoprivrede i proizvodnje hrane, drvne industrije, informatičko-komunikacijskog sektora, do prerađivačkog sektora i turizama – naveo je Plenković.

Razvoj turizma i aktiviranje državne imovine kao pokretači hrvatskoga gospodarstva

Posebno je apostrofirao nazočnost ministra turizma na sjednici Savjeta, napominjući da će slavonske županije ove jeseni biti zajednički domaćin Dana hrvatskoga turizma.

Poručio je da je to još jedna poruka koliko je važno da razvoj kontinentalnog turizma bude u fokusu, doprinoseći onoj gospodarskoj grani koja je u mnogim aspektima pokretač hrvatskoga gospodarstva.

Plenković je najavio da će u okviru dnevnoga reda današnje sjednice biti i informacija o aktivnostima koje se odnose na aktiviranje državne imovine, zbog čega je Vlada formirala i posebno ministarstvo.

Kazao je da je namjera Vlade bila da, u dijalogu i u sinergiji, traži najsvrhovitija rješenja koja će pomoći gospodarskom razvoju gradova, županija i općina u kojima se ta imovina nalazi.

Najavio je da će ministar državne imovine Marić dati pregled svega što je sve po županijama učinjeno, a očekuje od sudionika sjednice da i sami signaliziraju što još predstoji od krupnijih mogućnosti aktiviranja državne imovine.

Također je naveo da će na sjednici biti predstavljena cjelovita informacija o provedbi aktivnosti Vlade, kao i da će voditeljica hrvatskog ureda Svjetske banke kazati nekoliko riječi o projektima Svjetske banke.

Predsjednik Vlade na kraju je izrazio uvjerenje da će Vijeće za regionalni razvoj koje će se uskoro oformiti u provedbi zakona o regionalnom razvoju, dodatno povezati sve projekte i pomoći da se ostvari kvalitetna kohezija rada na regionalnom razvoju.

Ministrica Žalac: Od zadnjeg Savjeta ugovoreno 1,23 mlrd kuna novih projekata
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izvijestila je da je od zadnje sjednice Savjeta ugovoreno 1,23 milijarde kuna novih projekata.

– Zahvaljujući tom projektu 575 slavonskih poduzeća dobiva potpore iz EU fondova, dodijeljeno je 2.468 stipendija, izgrađeno 645 kilometara kanalizacijske mreže u gradovima i općinama, dok je aktivnim mjerama zapošljavanja obuhvaćen velik broj građana, među kojima i 8.417 mladih do 29 godina – izvijestila je ministrica.

Vlada u slavonske projekte ulaže 1,85 milijardi kuna
Kada je riječ u ulaganjima državnog novca, dodala je ministrica, dosad su ugovoreni projekti vrijedni 1,85 milijardi kuna, a najavila je i skoru izradu pet projektnih prijedloga koji se mogu financirati u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Pojasnila je da se oni odnose na jačanje izravnih stranih ulaganja, inicijativu za podršku inovacijskom sustavu, učinkovitost i upravljačke vještine u tvrtkama, vještine sukladno potrebama tržišta rada, te jačanje socijalne uključenosti na tržištu.

Predstavila je i dosad učinjeno u programima dodjele bespovratnih sredstava tehničke pomoći Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kao i programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne reintegracije malih gradova na ratom pogođenim područjima. Taj program, rekla je, proširuje se i na gradove Pleternicu, Novu Gradišku, Slatinu i Đakovo te brojne općine uz rijeku Savu.

Prvi put u deset godina izvoz poljoprivrednih proizvoda raste dvostruko brže od uvoza
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izvijestio je kako je ove godine kroz Projekt Slavonija službeno završen i prvi program – multifunkcionalna poljoprivredna hala Viroexpa na području Virovitičko-podravske županije.

Od ostalih postignuća naveo je posebne programe potpore za proizvođače šećerne repe, a s obzirom na negativne trendove u stočarstvu te posebice mljekarstvu, istaknuo je i 195 milijuna kuna vrijedne potpore za iduće tri godine vezane uz kupnju i uzgoj junica. Izdvojio je i novi natječaj za sustav navodnjavanja, naglasivši da će sve što se prijavi s područja Slavonije biti isplaćeno 100 posto.

Ministarstvo poljoprivrede osigurat će stipendije od po deset tisuća kuna za sve studente poljoprivrednih smjerova na visokoobrazovnim institucijama s područja Slavonije, a u tijeku je postupak javne nabave za izradu projektne dokumentacije za izgradnju hladnjača, od kojih se osam nalazi području slavonskih županija, a s 90 do 100 posto će ih financirati Ministarstvo.

Po prvi put u deset godina, naglasio je ministar Tolušić, postoje pozitivni pokazatelji u sektoru poljoprivrede u smislu rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda koji trenutno raste dvostruko brže od uvoza, a raste i vrijednost poljoprivredne proizvodnje i doseže 17 milijardi kuna, što je 9 posto više u odnosu na 2015. godinu. (vlada.gov.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)

 

(19)



OSTAVITE KOMENTAR

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*