Naslovna Politika Prijedlog mjera za povećanje cjelogodišnje zaposlenosti

Prijedlog mjera za povećanje cjelogodišnje zaposlenosti

61
0

Predsjednica ORaH-a Mirela Holly, ORaH-ov zastupnik Mladen Novak, glavna tajnica Sandra Vračan i koordinator izbornog stožera posjetili su Istočnu regiju gradove Osijek, Slavonski Brod, Požega. Posjet su iskoristili za druženje s građanima, članovima i simpatizerima. Održala je press konferencije za novinare na temu “Prijedlog mjera za povećanje cjelogodišnje zaposlenosti”.

orah_pozega_2

Iako trenutni pokazatelji govore da je ova turistička sezona bila uspješna, i premašila brojke iz prethodnih godina u smislu broja gostiju i ostvarenih noćenja te je velik broj nezaposlenih pronašao sezonski posao u turizmu, uspješnost turističke sezone i sezonska zaposlenost, nažalost, neće riješiti jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva – veliki broj nezaposlenih.

Hrvatska nezaposlenost jedna je od najviših u cijeloj Europskoj Uniji (oko 18 % RH u odnosu na 11 % EU) te stoga jedan od najvažnijih ciljeva Hrvatske mora biti rast zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti na europski prosjek u sljedeće četiri godine (s približno 18% na 11%).

Samo veća zaposlenost može osigurati stabilni gospodarski okvir i povećanje potrošnje, a time i stabilni i dugoročni rast BDP-a. To se neće dogoditi ukoliko se ne provede cijeli skup mjera, i to ne samo direktno povezanih s tržištem rada, već i poreznim sustavom te reformom javne uprave.

orah_pozega_1

Održiva reforma tržišta rada jednostavno nije moguća bez sinergijskog djelovanja porezne politike, obrazovne i znanstvene te gospodarske politike. Ključna mjera za rast zaposlenosti u Hrvatskoj je stoga promjena porezne politike koja mora ići u pravcu poreznog rasterećenja rada te progresivnog opterećenja kapitala i imovine.

Cilj ORaH-a je provođenje reforme cjelokupne porezne politike uvođenjem poreznog sustava koji će biti značajan faktor ukupnog poticanja poduzetništva, rasta i ulaganja u RH.

Ključan element porezne politike je kontinuirano smanjenje poreznog opterećenja pojedinog poreznog obveznika (porezno rasterećenje rada), pojednostavljenje i povećanje učinkovitosti naplate poreza, konzistentnost u provedbi (jednaka pravila za sve), reforma porezne uprave te uvođenje ekološki prihvatljivijih poreza.

orah_pozega_3

 

Smanjenjem poreznog opterećenja pojedinog poreznog obveznika, posebice u smislu smanjenja poreza na rad/dohodak, povećat će se prostor za potrošnju, odnosno reinvestirane ostvarene dobiti/dohotka.

Provođenje porezne reforme kroz porezne kodifikacije mora se provoditi na osnovi povjerenja između poreznih obveznika i poreznih/upravnih tijela, a pravna sigurnost poreznih obveznika mora se podići na višu razinu i nikako ne žrtvovati radi postizanja kratkoročnih ciljeva kao u slučaju nekih dosadašnjih izmjena poreznih zakona.

orah_pozega_4

Poreznim rasterećenjem rada stvorit će se pozitivni okvir za zapošljavanje većeg broja ljudi, a definiranjem strategije gospodarskog razvoja Hrvatske (prioriteti su energetika, poljoprivreda i prerađivačke industrije vezane uz poljoprivredu, IT, vodni sektor te gospodarenje otpadom) dat će se jasan zahtjev obrazovnoj i znanstvenoj politici koji su pravci prioritetnog djelovanja.

orah_pozega_5

Kada govorimo o zapošljavanju mladih zalažemo se za pokretanje Zaklade za zapošljavanje mladih, donošenje nacionalne strategije za razvoj ljudskih potencijala, izradu nacionalnog programa za zapošljavanje mladih kroz uvođenje socijalno osjetljivih mjera za minimalno dvogodišnje zapošljavanje mladih kojim će se osigurati povrat dijela javnih investicija u obrazovanje, pozicioniranje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao aktivnog medijatora između nezaposlenih i ekonomski neaktivnih mladih i poslodavaca, informiranje mladih osoba u Hrvatskoj o poduzetništvu i poduzetničkom potencijalu kroz javne kampanje i stimulirajuće start-up programe samozapošljavanja, uvođenje karijernog savjetovanja u obvezno obrazovanje, uvođenje obvezne stručne prakse u srednje strukovne škole i visokoškolske studijske programe, kompletiranje Registra HKO-a i jasno definiranje standarda kvalifikacija i standarda zanimanja za obrazovne programe, povećanje javnog ulaganja u obrazovne programe koji su deficitni na hrvatskom tržištu rada, kao i u neformalne programe i programe cjeloživotnog obrazovanja.

Tajana Maroši, dipl.iur
Glasnogovornica regije Istok

(61)

Tagovi:


OSTAVITE KOMENTAR

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*