“MUNTA” j.d.o.o. – ovlašteni Vaillant serviser

Slatinska tvrtka “MUNTA” j.d.o.o., vlasnik Marijan Munitić, ovlaštena je za: ugradnju, ovjeru garancije i puštanje u pogon svih Vaillant proizvoda.

“MUNTA” j.d.o.o. će brzo i efikasno otkloniti svaki kvar u garantnom roku, obaviti redovan servis, napraviti kontrolu rada bojlera ili očistiti kamenac.

Montiranje sustava grijanja na drva, prerada kotlovnica, ugradnja solarnih sistema.

Za sve informacije i dogovore nazovite na broj telefona “099/685-5347“.

Kotlovnice na drva

Kotlovi (peći) za centralno grijanje na drva – Grijanje na drva je iznimno ekonomično, a odabir kotlova visokog stupnja iskoristivosti, donijet će velike uštede Vašem kućanstvu.

Savjeti za uštedu

1. Prije sezone grijanja pozovite ovlaštenu osobu da provjeri plinske ili uljne instalacije i plamenik te izmjenjivače topline. Također, jednom godišnje stručna osoba treba provjeriti prohodnost dimnjaka.

2. Spriječite gubitak topline kroz otvore na prozorima ili vratima koristeći silikon, poliuteransku (pur) pjenu, gumene trake, metlice ili zaštitne gumice. Pri tome je važno voditi računa o gubitku topline ”ispod” vrata i kroz niske otvore.

3. Nemojte kupovati ni preveliku ni premalenu peć na drva i nemojte pretrpavati ložište. Posavjetujte se s prodavačem prilikom odabira veličine peći za Vaš prostor.

4. Smanjite temperaturu na termostatima u svim prostorijama u kojima ne boravite redovito.

5. Izolirajte elemente sustava za grijanje, kako biste smanjili gubitke topline i postavite samoreflektirajuću foliju iza radijatora.

6. Osigurajte neometan dovod zraka oko kotla. Ne ostavljajte predmete, naročito one zapaljive u blizini kotla.

7. Kotao s toplom vodom (bojler) ugradite u prostoriji u kojoj se troši voda.

8. Tijekom zime ne zaklanjajte prozore na južnoj strani i u hladnije prostore po mogućnosti stavite deblje i veće tepihe.

9. Izolirajte cijevi tople vode koje prolaze kroz negrijane prostore. Cijev koja vodi od kotla do spremnika sa toplom vodom svakako treba biti izolirana, kao i spremnik vode.

10. Ne zaklanjajte radijatore zavjesama i namještajem jer to smanjuje njihov toplinski učinak.

11. Redovito čistite radijatore kako bi osigurali da nečistoće ne sprječavaju prijelaz topline.

12. Tijekom ljeta u instalacije centralnog grijanja može ući zrak koji s početkom sezone grijanja može smanjiti kapacitet Vašeg sustava. Tako recimo pola radijatora može biti vruće, a pola hladno. Stoga je potrebno redovito odzračivati radijatore i cijelu instalaciju kako bi smo izbacili zrak.

13. Provjerite sa stručnom osobom je li Vaš kotao prevelik za potrebe grijanja Vaše kuće. Ukoliko imate kotao većeg kapaciteta od potrebnog on će se češće paliti i gasiti što uzrokuje veću potrošnju goriva i veće troškove.

Kako pridonijeti zaštiti šuma?

Šume su značajno prirodno blago jer pročišćavaju zrak i obnavljaju kiše; obnavljaju spremišta pitke vode – izvori, podzemne vode; smanjuju opasnost od poplava; štite tlo od erozije; staništa su milijunima biljnih i životinjskih vrsta. Tropske “kišne šume” se nazivaju i “plućima svijeta” jer proizvode četvrtinu kisika na Zemlji i upijaju velike količine ugljičnog dioksida.

Pokrivaju tek 7% Zemljine površine, ali sadrže 50-80% svih biljnih i životinjskih vrsta našeg planeta. Upravo je to područje najugroženije djelovanjem čovjeka. Svake godine milijuni hektara nestaju zbog krčenja za zemlje za obrađivanje tla, za korištenje drveta kao goriva i za uzgoj stoke (za dobivanje zemlje namijenjene pripremi hrane u mesnoj, mliječnoj i industriji jaja “očistili” smo 104 000 000 km² šume). Mnogo ljudi je svjesno opasnosti koja prijeti južnoameričkim, vlažnim, tropskim šumama, ali malo je ljudi svjesno kako u SAD-u i Europi postoji opasnost uništenja šuma zauvijek. Oko 4 060 700 m2 drveća nestaje svakih 5 sekundi, što prouzrokuje i nestajanje oko 100 biljnih vrsta dnevno.

Kisele kiše nisu jedine, ali su najveći krivci za umiranje šuma. Šume uništava i sve veći promet, proizvodnja papira, drvna industrija, površinsko rudarenje te druga industrijska zagađenja, taloženje otpada, širenje ozonskih rupa i “efekt staklenika”.

Što možemo učiniti? Spasit ćemo bar jedno stablo ako:

• odvajamo papirnati otpad za recikliranje
• izbjegavamo kupovinu predmeta načinjenih od tropskog drveta (mahagonij, tikovina, palisandar, ebanovina,…)
• božićno drvce kupimo s korijenom i poslije pažljivo presadimo
• uzgojimo biljku kod kuće
• pridružimo se akcijama pošumljavanja i ekološkim organizacijama

(1521)