Naslovna Razno Glagoljica u OŠ Josipa Kozarca

Glagoljica u OŠ Josipa Kozarca

85
0

Jučer 12.03.2012. su vrijedne nastavnice u Osnovnoj školi Josipa Kozarca, upriličile radionicu glagoljice na kojoj su osim učenika sudjelovali i roditelji, preciznije majke. Na radionici su svi sudionici kroz praktični i kreativni rad upoznali glagoljicu i vlastitim rukama izradili različite ukrasne predmete od jaja za predstojeće Uskršnje blagdane i iskorištenih staklenih boca koje mogu poslužiti kao vaze za proljetno cvijeće.

Wikipedia nas uči: “Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autor ovog pisma je Ćiril, bizantski redovnik iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

Stoljećima su ćirilica i glagoljica jedna drugoj posuđivale ime. Novogorodski svećenik Upyr Lihi 1047. godine zapisao je u svojim Proročkim knjigama s tumačenjem sintagmu, da su knjige prepisane iz kurilovice. Budući da su same knjige napisane na ćirilici, logično je da se naziv kurilovica odnosi na samu glagoljicu. U dubrovačkim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća popovi glagoljaši nazivaju se presbyteri chiurilice. Također, Poljičani svoju ćirilicu nazivaju glagoljicom, stoga je vidljivo miješanje imena tijekom povijesti. Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati što znači “govoriti”. Na obredima je tekstove čitao svećenik glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu iskovano tek u 19. stoljeću.

Glagoljica se javlja u dva oblika: obla i uglata. Danas se pretpostavlja, da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate, no pitanje prvenstva vrste glagoljice još nije utvrđeno. Na našim je prostorima obla glagoljica postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom. Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Uglata glagoljica je specifični hrvatski oblik glagoljice. Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12. st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj), ali se nalazi i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva. Sve do 1992. se mislilo da je glagoljica bila nazočna samo u tim krajevima, a onda se došlo do glagoljskih natpisa u crkvama uz rijeku Orljavu, o kojima se do tada nije ništa znalo. Konkretno, radilo se o natpisima na crkvama u Brodskom Drenovcu i Lovčiću, ali i u još nekima, čime se došlo do spoznaje da je i Slavonija bila područje gdje je bila prisutna glagoljica. Prva knjiga tiskana tim pismom jest Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483., koji je tiskan u Kosinju, u Lici te se popularno naziva i Kosinjski misal…”

(85)

Tagovi:


OSTAVITE KOMENTAR

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*